Cilj ovog rada jest objasniti što su to ftalati, zašto se oni primjenjuju i kakve učinke mogu imati na okoliš i na čovjeka. U 21. stoljeću se sama proizvodnja različitog spektra proizvoda svodi na što manja početna ulaganja, a što veći konačni profit. U konačnici, sam čovjek, potrošač, jest taj koji trpi štetu. U konačne produkte proizvodnje se dodaju različiti aditivi, konzervansi, omekšivači, arome da bi se poboljšala fizička svojstva polimera, te da bi polimer bio mekši, savitljiv, trajan. Brojni aditivi koji se dodaju polimerima, najčešće plastici i poli (vinil-kloridu) (PVC) pa tako i ftalati, esteri ftalne kiseline i alifatskih alkohola su u brojnim studijama dokazani kao endokrini disruptori. Postoji mnogo istraživanja o utjecaju ftalata na ljudsko zdravlje, životinjski svijet, i dokaza da se nalaze svuda oko nas. Broj ftalata seže do više desetaka, a većinom ih se više od jednog nalaze u pojedinom proizvodu, s tim da je di-2-etilheksil ftalat (DEHP) najčešći. Ftalati su zabranjeni samo u dječjim igračkama i to samo tri ftalata, dok u ostalim proizvodima nema ograničenja. Djeca su najizloženija ftalatima te ftalati mogu vrlo značajno utjecati na dječji organizam. Ftalati ne samo da se nalaze u plastici već oni migriraju iz iste, metaboliziraju se na razne načine u ljudskom organizmu, te izlučuju urinom. Bitno je da je znanstvena zajednica upoznata sa potencijalno štetnim učinkom ftalata, te da se teži upotrebi manje migrirajućih i toksičnih supstanci poglavito u plastičnim polimerima.