Prevencija, zaštita i zbrinjavanje zlostavljane djece i adolescenata su veliki i svakodnevni izazovi s kojima se trebamo pravodobno i pravovaljano suočiti s ciljem dugoročnog smanjenja prevalencije i incidencije nasilja nad djecom i među djecom. Zlostavljači često potječu iz obite-lji u kojima je vršeno nasilje, direktno prema njima ili su indirektno svjedočili nasilju među ro-diteljima, ali im nije na vrijeme pružena adekvatna skrb. Uz zlostavljanje djece vežu se i različi-ti oblici ovisnosti, psihološki poremećaji roditelja te njihovi naučeni odgojni stilovi. Zlostavlja-nje djece i adolescenata dijelimo na tjelesno, emocionalno, seksualno i zanemarivanje te poseb-ne vrste zlostavljanja. Međusobno se razlikuju se prema oblicima ispoljavanja, učestalosti, zna-kovima prema kojima ih možemo prepoznati, posljedicama koje nose i tretmanu koji zahtijeva-ju. Raspon znakova prepoznavanja zlostavljanja je širok, a posljedice koje se mogu javiti kod djece su također mnogobrojne: mogu biti kratkoročne, dugoročne, fizičke, psihološke, kognitiv-ne, socijalne i odgođene zdravstvene. Uvelike ovise o vrsti zlostavljanja, intenzitetu, učestalosti i trajanju, osobinama ličnosti djeteta koje je zlostavljano te potpori pruženoj od okoline u kojoj se nalazi. Adolescenti prolaze specifične promjene koje mogu biti itekako emocionalno zahtjev-ne, a s prisutnošću zlostavljanja (u ranijem djetinjstvu ili s početkom u adolescenciji) one se dodatno pogoršavaju. Epidemiološkim istraživanjem prevalencije i incidencije nasilja nad dje-com u Republici Hrvatskoj iz 2012. godine dobiveni su podaci da su djeca u obitelji najviše izložena psihičkoj agresiji, a zatim slijede tjelesno kažnjavanje i tjelesno zlostavljanje. Medi-cinske sestre unutar multidisciplirarnog tima provode zdravstvenu njegu zlostavljanog djeteta primijenjujući holistički pristup. Kroz anamnezu prikupljaju informacije o zlostavljanju od stra-ne djeteta i roditelja, provode fizikalni pregled, u sklopu patronažne djelatnosti ocijenjuju i oko-linske uvjete te sve dokumentiraju. Neke od najčešćih sestrinskih dijagnoza zlostavljanog djete-ta su: bol u/s nanesenim ozljedama, oštećenje integriteta kože u/s nanesenim ozljedama, strah u/s nasilničkim ponašanjem roditelja, kronični manjak samopouzdanja u/s manjkom emocional-ne potpore roditelja i druge. Ovisno o prisutnim dijagnozama, medicinska sestra sastavlja plan zdravstvene njege koje uključuje individualizirane ciljeve i intervencije.