Jedna od rastućih opasnosti današnjice su maligna oboljenja. Za smanjenje smrtnosti važna je prevencija i javno-zdravstvene strategije u kojoj najvažnije sredstvo čine preventivni pregledi. Preventivni pregled može biti uspješan ako uz društvena i materijalna sredstva pojedinac posjeduje odgovarajuće znanje o zdravlju i zdravstvenoj zaštiti te višu razinu zdravstvene kulture. Oko 40% svih vrsta raka može se spriječiti, što znači da prevencija raka treba biti bitna komponenta svih sveobuhvatnih planova kontrole raka. Rana dijagnoza uključuje pacijentovu svijest o ranim znakovima i simptomima koji dovode do konzultacija s zdravstvenim djelatnicima, koji zatim odmah upućuju pacijenta na potvrđivanje dijagnoze i liječenja (1). Cilj Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka je upravo usmjeren održavanju zdravlja stanovništva, smanjenju rizika, ranom otkrivanju raka i poboljšanju kvalitete života. U Hrvatskoj se provode preventivni pregledi za rano otkrivanje raka dojke, raka debelog crijeva i raka vrata maternice jer ove su bolesti među vodećim uzrocima smrti u Republici Hrvatskoj. U okviru preventivnog programa ranog otkrivanja raka dojke, pozivaju se žene u dobi između 50 i 69 godina na mamografski pregled svake dvije godine. Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva obuhvaćene su žene i muškarci u dobi od 50. do 74. godine, koji se pozivaju da provedu testiranje na nevidljivo krvarenje u stolici svake dvije do tri godine, a pozitivne osobe se zatim pozivaju na kolonoskopski pregled. Programom ranog otkrivanja raka vrata maternice obuhvaćene su žene u dobi između 25 i 64 godina, koje na kućnu adresu dobivaju poziv na Papa test svake tri godine (2). Cilj rada bio je procijeniti razinu znanja ciljne skupine stanovništva kojima su namijenjeni nacionalni preventivni programi. Istraživanje je provedeno anonimnim anketnim upitnicima konstruiranim za potrebe ovog istraživanja, a ispunjavali su ih stanovnici Karlovačke županije. Istraživanje sam provela uz pomoć kolegica patronažnih sestara. Dobiveni rezultati obrađeni su pomoću statističkog programa SPSS. Rezultati istraživanja pokazali su da ne postoje razlike u znanju između dvije ciljne skupine stanovništva.