prikaz prve stranice dokumenta Zdravstvena njega shizofrenih bolesnika
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Zdravstvena njega shizofrenih bolesnika
2018. urn:nbn:hr:139:349610
Kos-Perko, Božica
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Kos Perko, B. (2018). Zdravstvena njega shizofrenih bolesnika (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:349610

Kos Perko, Božica. "Zdravstvena njega shizofrenih bolesnika." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:349610

Kos Perko, Božica. "Zdravstvena njega shizofrenih bolesnika." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:349610

Kos Perko, B. (2018). 'Zdravstvena njega shizofrenih bolesnika', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 06 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:349610

Kos Perko B. Zdravstvena njega shizofrenih bolesnika [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2018 [cited 2025 April 06] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:349610

B. Kos Perko, "Zdravstvena njega shizofrenih bolesnika", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2018. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:349610

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleZdravstvena njega shizofrenih bolesnika
AuthorBožica Kos-Perko
MentorBiserka Sedić (mentor)
Committee memberBiserka Sedić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberMirna Kostović Srzentić (član povjerenstva)
Committee memberZoran Bradaš (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2018-03-13, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Nursing
Abstract
Naziv shizofrenija postoji već 100 godina, a potječe od riječi shizo – cijepam i fren – duša, razum. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od shizofrenije trenutačno boluje 45 milijuna ljudi u svijetu, u Hrvatskoj je registrirano njih 18 000. Bolest se podjednako javlja i u muškaraca i u žena, no kod muškaraca se javlja nešto ranije nego u žena. Etiologija je još uvijek vrlo zagonetna usprkos mnogim teorijama. Razlikuju se četiri faze bolesti; premorbidna faza je dugo asimptomatsko... More razdoblje tijekom kojeg je održana funkcionalnost osobe; u prodromalnoj fazi javljaju tipični simptomi bolesti; akutna faza shizofrenog procesa prva je psihotična epizoda u kojoj je očigledno da je osoba bolesna; u rezidualnoj fazi nema više psihotičnih simptoma bolesti i smatra se prijelaznom fazom između psihotične epizode i potpune remisije. Najpoznatija podjela simptoma je podjela na simptome prvog i drugog reda po Schneideru. U svakodnevnoj kliničkoj praksi razlikuju se simptomi akutne faze bolesti koji uključuju pozitivne ili produktivne simptome koji odražavaju suvišak ili iskrivljivanje psihičkih funkcija te simptomi izvan akutne faze koji su obično dugotrajni negativni simptomi i posljedica su smanjenja ili gubitka normalnih psihičkih funkcija ili aktivnosti. U svakodnevnoj praksi se za dijagnozu shizofrenije koristi Međunarodna klasifikacija bolesti 10. revizija prema kojoj se razlikuje paranoidna shizofrenija, hebefrena, katatona, nediferencirana, postshizofrena depresija, rezidualna shizofrenija, shizofrenija simpleks i nespecificirana shizofreniju. Liječenje shizofrenije mora biti sveobuhvatno i multidimenzionalno, što znači da osim psihofarmakoterapije mora uključivati i psihoterapiju i psihosocijalne postupke. Liječenje ovisi i o fazi bolesti. U akutnoj fazi neophodno je liječenje antipsihoticima zbog uspostave kontrole nad simptomima. U razdoblju nakon akutne faze farmakoterapija je važna, ali nije dovoljna i tada se uključuju razne psihoterapijske i socioterapijske metode i tehnike, psihoedukacija bolesnika i njegove obitelji. Tijek bolesti je individualan i ovisi o okolnostima u kojima se bolest razvija i očituje, o karakteristikama bolesti, premorbidnim značajkama osobnosti oboljelih i njihovim aktualnim vještinama nošenja sa životnim problemima te dostupnim psihofarmacima i drugim metodama liječenja kao i o stavovima okoline. Biti medicinska sestra koja će uspješno odgovoriti na sve izazove u njezi shizofrenog bolesnika zahtijeva dodatno znanje i edukaciju. Potrebno je temeljito znanje iz kliničkog dijela kako bi mogla razumjeti nastanak bolesti, psihofarmakologije što uključuje način primjene lijeka, djelovanje i moguće nuspojave. Medicinska sestra promatra bolesnika i na osnovi postojećih podataka utvrđuje probleme iz područja zdravstvene njege te prikladne intervencije koje će riješiti problem. U Hrvatskoj postoje mnogobrojne grupe za podršku oboljelih i resocijalizaciju. Današnje liječenje shizofrenije je dosta efikasno i u većem broju oboljelih pokazuje se povoljan ishod bolesti te oni posve normalno žive u zajednici. Za kronične bolesnike postoji nekoliko oblika izvaninstitucionalne skrbi i nekoliko oblika institucijske skrbi, a sve je regulirano pravnim propisima. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:349610
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2018-03-16 08:55:08
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.