Alergija na hranu je pojačani imunološki odgovor na prehrambene bjelančevine. Gotovo svaka hrana ili dodatak hrani može izazvati alergiju, ali najčešći okidač u dojenčadi i mlađe djece su mlijeko, soja, jaja, kikiriki i pšenica, dok su to u starije djece i odraslih orasi i morska hrana. Križna preosjetljivost između nutritivnih i nenutritivnih alergena postoji pa može doći do senzibilizacije. Simptomi i znakovi ovise o alergenima, mehanizmu i starosti bolesnika. U zemljama Europe navodi se da je prevalencija alergija na hranu u ukupnoj populaciji prisutna u 1-3% među odraslim osobama i 4-6% među djecom. Ako se sumnja na reakciju na hranu, korelacija simptoma na hranu se procjenjuje kožnim testovima ili IgE–specifičnim RAST–om. Pozitivan test ne dokazuje alergiju, ali negativan je isključuje. Ako je kožni test pozitivan, ta se hrana isključuje iz prehrane, a ako se simptomi poboljšavaju bolesnik ponovno uzima tu vrstu hrane (dvostruko slijepi pokus) kako bi se utvrdilo da li se simptomi ponovno javljaju. Pojavnost alergija na hranu mijenja se s dobi, a mijenjaju se i alergeni koji je izazivaju. Alergije na hranu mogu se javiti u svakoj životnoj dobi, a javiti će se češće u osoba koje već imaju sklonost alergijama na druge supstancije (tzv. atopične konstitucije). Ovim istraživanjem je ukazano na izloženost novim bjelančevinama te rizik od potencijalne senzibilizacije i alergenosti. Kako znanost napreduje, trebalo bi biti moguće poboljšati metodologije koje se koriste u procjeni rizika alergenosti.