Otpad je neizbježan produkt modernog društva. Količine otpada koje nastaju u današnje vrijeme svakim su danom sve veće te se gospodarenje otpadom nameće kao zahtjev za kvalitetnim ustrojem društva. Od svih vrsta otpada najviše se ističe komunalni otpad i otpad dobiven od hrane. Hrana je neophodna za život ljudi te samim time njezina konzumacija dovodi do otpada. Njezin otpad je biorazgradiv i pogodan za efikasnu reciklažu. Reciklaža se ističe kao proces kojim se zemlje koje su ju usvojile i primijenile na učinkovit način ističu i koriste taj vrijedan resurs kao potencijalni energetski izvor koji donosi prihode. Od svih zemalja Europske unije, u tome prednjači Njemačka. Bitno je istaknuti da svaka od zemalja Europske unije (a i šire) ima neku zakonsku regulativu i norme kojima se regulira nastajanje otpada. Ipak, neke zemlje su u tome bolje organizirane – poput Njemačke i Austrije. Hrvatska je tek u začecima te još nije učinkovito primijenila koncept efikasnog gospodarenja otpadom. U radu je osim preglednog dijela literature prikazano i istraživanje o količini hrane koja se odbacuje u kućanstvima. U istraživanju provedenom na Zdravstvenom veleučilištu Velika Gorica, 127 ispitanika ispitivalo se o njihovim navikama konzumiranja, konzerviranja, recikliranja i bacanja hrane. Kada su morali samoprocjeniti količinu hrane koju bace nakon objeda, najveći dio ispitanika, njih 55% ispitanika procjenilo je da nakon objeda ima do 30 dkg otpada, a 22% ispitanika nema hrane za bacanje. Najveći dio ispitanika hranu spomenutu otpadnu hranu baca u otpad (38%), zatim ju daje životinjama u kućanstvu (27%), a dio ju ne baca već ju pojede kasnije (25%). Najviše se baca kruh (30%), nakon toga slijedi povrće s 17%, pokvarena hrana s 8%, te ostaci mesa i kosti s 9%. Čak 28% ispitanika baca od 1 do 2 kg hrane u smeće na tjednoj razini, a 27% ne zna koliku količinu baca.