Validacija je postupak dokazivanja da metoda služi predviđenoj svrsi, otkrivanju ili kvantificiranju određenoga mikroorganizma ili skupine mikroorganizama uz odgovarajuću preciznost i točnost. Svi oblici validacije u mikrobiologiji temelje se na izvedbi detektora, odnosno mikrobioloških podloga. Primarna validacija je istražni postupak s ciljem uspostavljanja operativnih granica i radnih karakteristika nove metode. Rezultat su numeričke i opisne specifikacije uspješnosti uz detaljan i jednoznačan opis cilja interesa (pozitivna kolonija, komorica, epruveta ili naslaga). Sekundarna validacija ili verifikacija provodi se kada laboratorij uvodi standardiziranu metodu. Zadaća sekundarne validacije je prikupljanje dokaza da laboratorij može zadovoljiti specifikacije koje postavlja primarna validacija, odnosno eksperimentima dokazuje da se priznata metoda valjano primjenjuje u korisnikovim rukama. Time se potvrđuje da su ispunjeni zahtjevi za specifičnu predviđenu upotrebu ili primjenu metode pružanjem objektivnih dokaza. Cilj rada bio je dokazati pouzdanost rezultata ispitivanja odabranih mikrobioloških pokazatelja u vodi za ljudsku potrošnju provođenjem validacijskih testova standardiziranih metoda. Validacijski eksperimenti provedeni su za kvantitativne metode brojenja E. coli i koliformnih bakterija, kao indikatora fekalnog zagađenja, metodom membranske filtracije prema normi HRN EN ISO 9308-1:2014 i metodi najvjerojatnijeg broja prema normi HRN EN ISO 9308:2-2014. Testovi za kvalitativnu metodu provedeni su za detekciju vrste roda Salmonella kao predstavnika primarnog (striktnog) patogena prema normi HRN EN ISO 19250:2013. U istraživanju se određivala preciznost odabranih metoda, granica kvantifikacije i detekcije u uzorcima voda koji su kontrolirano onečišćeni s certificiranim referentnim sojevima bakterija. Analize su provedene s uzorcima voda koji su kontrolirano kontaminirani na četiri razine zagađenja. U validacijskim testovima brojenja E. coli i koliformnih bakterija korišteni su certificirani referentni bakterijski sojevi: Escherichia coli ATCC 25922, Escherichia coli ATCC 8739, a za negativnu kontrolu Pseudomonas aeruginosa ATCC 27853. Kod validacije metode određivanja vrsta roda Salmonella u vodi koristili su se bakterijski sojevi Salmonella enterica subsp. enterica serovar Typhimurium ATCC 14028, a za negativnu kontrolu Escherichia coli ATCC 25922. Provedena je statistička obrada podataka deskriptivnom i neparametrijskom statistikom, test proporcionalnosti te pripadnost rezultata normalnoj i Poissonovoj distribuciji. U istraživanju kvantitativnih metoda utvrđena je preciznost brojenja (RSD, SD) za laboratorij i svakog pojedinog analitičara u skladu s propisanim standardima. Izračunata granica kvantifikacije iznosila je 3 cfu/100 mL. Testovi proporcionalnosti pokazali su da zbroj kolonija raste proporcionalno povećanju relativnog volumena dodane stok kulture u uzorak vode. Testiranjem Poissonovog indeksa disperzije potvrdilo se da podaci pripadaju Poissonovoj distribuciji. U istraživanju kvalitativne metode je utvrđena osjetljivost za najniže zagađenje od 1 do 5 bakterija 80%, a za sve ostale razine zagađenja iznosila je 100%. Specifičnost negativne kontrole iznosila je 100%. Akordancija i konkordancija za sve razine zagađenja iznosile su 100%, osim za najniže zagađenje od 1do 5 bakterija, koje su iznosile 68% i 70%. Granica detekcije iznosila je 1 cfu u 1000 mL s vjerojatnošću 70%. Dobiveni rezultati ispitivanja i statistička obrada podataka pokazuju da su metode provedene na ispravan i pouzdan način. Pouzdanost rezultata ispitivanja važna je za valjanu ocjenu zdravstvene ispravnosti vode prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15) i Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13, 141/13, 128/15).