Ovaj rad predstavlja pregled i longitudinalnu obradu saznanja o širem utjecaju i gledištima etičkih perspektiva postpartalnog razdoblja kod žena i samom roditeljstvu kao najčešćem obliku generativnosti vezujući se na motive koji potiču na roditeljstvo kao i na posljedice koje mogu nastati ukoliko se ne zadovolje ljudski i profesionalni aspekti tijekom uvjeta i promjena tijekom postpartalnog razdoblja. Razmatrajući širok spektar različitih gledišta osobito je obrađena prilagodba na razdoblje majčinstva. Glavni cilj ovog rada bio je opisati etičke perspektive postpartalnog razdoblja kod žena, koji su ključni čimbenici tog fenomena, te kakav učinak mogu imati što generira utjecajnost na perspektivu postpartalnog razdoblja. Rad je podijeljen na pet dijelova od kojih je prvi uvod u kojem je dana definicija roditeljstva i majčinstva, te su ukratko opisani čimbenici odluke o roditeljstvu. Drugi dio sadržava gledišta i odrednice suvremene kulture, religije i etike na roditeljstvo i objašnjenja najčešće utjecajne čimbenike na majčinstvo u postpartalnom razdoblju. Treći dio govori o moralnim dimenzijama sestrinske prakse općenito, s naglaskom na empatijsku kategoriju i etiku kao temeljno polazište struke jer se svekolikim razvojem društva i zajednice mijenja i samo značenje i generiraju nova gledišta na bioetiku osobito u obiteljskom sestrinstvu. Četvrti dio objašnjava aspekte izostanaka humanih i etičkih zahtjeva koji mogu imati reperkusiju na razvojne aspekte djeteta, interakcijski odnos privrženosti majka-dijete te narušenost odnosa. Peti dio rada je svojevrstan opis prijedloga implementacija budućih rješenja..