Pages

Zdravstvena skrb bolesnika s ishemijskim moždanim udarom
Zdravstvena skrb bolesnika s ishemijskim moždanim udarom
Božica Marinović
SAŽETAK Ovaj pregledni rad duboko istražuje ključne aspekte zdravstvene skrbi za bolesnike koji su pretrpjeli ishemijski moždani udar, akutno stanje koje zahtijeva hitnu i pažljivu medicinsku intervenciju. Ishemijski moždani udar nastaje zbog smanjenog dotoka krvi u određene dijelove mozga, što može izazvati ozbiljne i dugotrajne posljedice za zdravlje i kvalitetu života pacijenata. Cilj ovog rada je pružiti sveobuhvatan uvid u složenu prirodu zdravstvene skrbi za ovu skupinu...
Zdravstvena skrb bolesnika s polineuropatijom
Zdravstvena skrb bolesnika s polineuropatijom
Barbara Brabenec
Polineuropatija je bolest kojom je zahvaćena veća grupa živaca uz vrlo prošireni raspon kliničkih znakova. Polineuropatija oštećuje motorna, senzorna i/ili autonomna živčana vlakna. Polineuropatija može biti primarna bolest, no češće je komplikacija druge bolesti (primjerice šećerne bolesti ili vaskulitisa), toksičnog učinka lijekova ili ostalih supstanci (primjerice alkoholna polineuropatija), malnutricije (primjerice manjak vitamina B12) ili drugih poremećaja. Ako...
Zdravstvena skrb bolesnika s rupturom intrakranijalne aneurizme
Zdravstvena skrb bolesnika s rupturom intrakranijalne aneurizme
Ivan Perić
Aneurizma je naziv za proširenje krvnih žila. Etiologija nastanka nije sasvim poznata ali se smatra da na njihovu pojavu utječu arterijska hipertenzija, alkoholizam, pušenje, genetska preedispozicija, traume, infekcije, tumori, zračenje, anemija i droge. Češće se javljaju kod žena. Razlikuju se tri osnovna tipa aneurizmi: sakularne, fuziformne i disekantne. Dijele se i na prave i lažne. Ruptura intrakranijalne aneurizme uzrokuje brojne komplikacije i oštećenja. Uzrokuje...
Zdravstvena skrb bolesnika s traumatskom ozljedom mozga
Zdravstvena skrb bolesnika s traumatskom ozljedom mozga
Jasmina Bajrić
Trauma mozga najĉešće nastaje djelovanjem mehaniĉke sile koja rezultira razliĉitim opsegom oštećenja mozga. Uslijed akutnog i trajnog neurološkog deficita poslijedice traume mozga dovode do velikih društveno ekonomskih problema, morbiditeta pa i letaliteta. Incidencija je 2-3 puta ĉešća u muškaraca, a visokoriziĉne skupine su djeca i starije osobe iznad 65 godina. Korištenje mobitela u voţnji, prebrza voţnja u kombinaciji s alkoholom i voţnja motornih vozila bez kacige...
Zdravstvena skrb bolesnika s traumatskom ozljedom mozga
Zdravstvena skrb bolesnika s traumatskom ozljedom mozga
Silvija Meneghello
Kraniocerebralne ozljede uključuju ozljede oglavine, odnosno mekih tkiva glave, ozljede kostiju lubanje i ozljede mozga. Predstavljaju jedne od ozljeda s kojima se susrećemo svakodnevno. Kraniocerebralne ozljede nastaju kao posljedica djelovanja izravne ili neizravne sile. Kraniocerebralne ozljede možemo podijeliti na više načina. Prva je podjela na otvorene i zatvorene ozljede. Također postoji podjela na primarne i sekundarne kraniocerebralne ozljede. U primarne ozljede spadaju...
Zdravstvena skrb i mjere prevencije komplikacija kod djece sa cističnom fibrozom
Zdravstvena skrb i mjere prevencije komplikacija kod djece sa cističnom fibrozom
Lorena Benčić
Cistična fibroza je rijetka, nasljedna bolest koja je progresivnog tijeka. Zahvaća epitel respiratornog trakta, egzokrinog dijela pankreasa, crijeva, hepatobilijarnog sustava i egzokrinih znojnih žlijezda. Cistična fibroza uzrokovana je patogenim mutacijama u jednom velikom genu smještenom na ljudskom kromosomu 7 koji kodira protein regulatora transmembranske vodljivosti. Cistična fibroza je uzrokovana disfunkcionalnim transportom klorida i/ili drugih iona (kao što su natrij i...
Zdravstvena skrb i potpora bolesniku nakon totalne laringektomije
Zdravstvena skrb i potpora bolesniku nakon totalne laringektomije
Kristina Marić
SAŽETAK Totalna laringektomija uključuje kirurško uklanjanje cijelog grkljana što rezultira diskontinuitetom između dušnika i orofarinksa. S uklanjanjem grkljana, kraj bolesnikove proksimalne traheje se mobilizira i dovodi do kože kako bi se stvorila stoma u donjem prednjem dijelu vrata. Stoga bolesnici koji su bili podvrgnuti laringektomiji dišu kroz stomu i mogu dobiti kisik samo preko stome. Totalna laringektomija opcija je liječenja za bolesnike s uznapredovalim rakom grkljana,...
Zdravstvena skrb i prehrana za oboljelog od sistemskog lupusa eritematodesa
Zdravstvena skrb i prehrana za oboljelog od sistemskog lupusa eritematodesa
Natalija Žilić
SAŽETAK Sistemski lupus eritematodes (SLE) najčešći je oblik lupusa. SLE je autoimuna bolest u kojoj, kako sam naziv govori, imunološki sustav oštećuje vlastito tkivo te tako može izazvati oštećenja kože, zglobova, pluća, bubrega, mozga, srca i krvnih žila. Sistemski lupus manifestira se različitim simptomima i znakovima zbog čega je teško postaviti dijagnozu no kada se postavi, liječenje započinje tog trenutka te traje do kraja života. Bolest najčešće zahvaća žene...
Zdravstvena skrb i rehabilitacija fonijatrijskih bolesnika
Zdravstvena skrb i rehabilitacija fonijatrijskih bolesnika
Mateja Horvat
SAŽETAK Karakteristike glasa svake osobe mijenjaju se tokom života reflektirajući promjene koje mogu nastati starenjem i/ ili patološkim procesima koji sudjeluju u nastanku glasa. Svaka promuklost koja traje duže od dva tjedna zahtjeva pregled liječnika. Promjene koje mogu nastati na glasnicama su ciste, polipi, edemi, noduli ili čvorići te maligne i premaligne bolesti. Također postoje različiti poremećaji glasa i govora koji uključuju poremećaje rezonancije i artikulacije....
Zdravstvena skrb i uloga medicinske sestre kod dijetoterapije nefroloških bolesnika
Zdravstvena skrb i uloga medicinske sestre kod dijetoterapije nefroloških bolesnika
Dubravka Hruška
Zbog sve većeg broja, bubrežne bolesti su postale značajan javno zdravstveni problem. Njega bubrežnog bolesnika obuhvaća životni ciklus u koji je uključen bolesnik sa saznanjem o mogućoj ili već razvijenoj bubrežnoj bolesti. Bubrežni bolesnici trebuju obrazovane profesionalce, vješte i motivirane medicinske sestre. Skrb i praksa za ove bolesnike zahtijeva zajedničku bazu znanja koja se brine o potrebama pojedinca. S obzirom na različitost pojedinih potreba nefrološka skrb,...
Zdravstvena skrb osoba oboljelih od shizofrenije
Zdravstvena skrb osoba oboljelih od shizofrenije
Vedran Bartula
Shizofrenija je složeni psihički poremećaj okarakteriziran pojavom pozitivnih i negativnih simptoma. Pogođene su sve razine čovjekova postojanja i funkcioniranja. Poremećaj dovodi do promjene volje i sustava vrijednosti, dezintegracije procesa mišljenja, promjene kontakta sa okolinom, promjene doživljavanja realiteta te emocionalnog reagiranja. Eugen Bleuler prvi je uveo pojam shizofrenija 1911. godine. Pojavnost je podjednaka u oba spola, većinom započinje u dobi između 23 i 26...
Zdravstvena skrb osoba oboljelih od shizofrenije
Zdravstvena skrb osoba oboljelih od shizofrenije
Željka Jemrić Marić
Sažetak Shizofrenija je teška duševna bolest koju obilježava niz poremećaja koje su posljedica bolesti. Bolest se pojavljuje u fazama koje su više ili manje izražene. Oblici shizofrenije koje susrećemo u praksi veliki su izazov a kvalitetnu zdravstvenu skrb. Medicinska sestra i tehničar koji najviše vremena provode s bolesnikom trebaju biti educirani da primijete svaku promijene kod bolesnika. Dobrom komunikacijom i promatranjem bolesnika možemo značajno umanjiti smetenije...

Pages