Završni radovi | Sveznalica

: Tumori debelog crijeva; Leonarda Bilić
Karcinomi debelog crijeva vode se kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u razvijenim zemljama. Karcinomi se dijele na benigne, poilipe, od kojih neki imaju tendenciju preći u maligne stanice. To ovisi o njihovoj velićini i viloznosti. O učestalosti i pojavnosti polipa utječu razni rizični čimbenici kao što su pušenje, manjak tjelesne aktivnosti, loše prehrambene navike, osobna anamneza upalnih bolesti crijeva i dr. Većina polipa ne uzrokuje simptome, no neki od...

: Tumori debelog crijeva i kvaliteta života pacijenata sa stomom; Nikolina Lončar Uglik
Tumori debelog crijeva u današnje doba su jedan od vodećih uzroka pobola u svijetu kojem jednako podliježu muškarci i žene. To je javnozdravstveni problem koji je karakterističan ponajprije za visokorazvijene zemlje. U Republici Hrvatskoj prema pojavnosti zauzima drugo mjesto među malignim oboljenjima. Kod muškaraca je učestaliji tumor pluća, a kod žena tumor dojke. Učestalost tumora debelog crijeva se udvostručuje svakih deset godina nakon prijeđene 40. godine života. Za...

: Tumori dječje dobi; Dora Smolić
Tumori dječje dobi iznimno su rijetki te se bitno razlikuju od neoplazmi karakterističnih za odraslu dob. Dijele se na solidne tumore i leukemije. Najčešće solidne novotvorine kod djece su tumori mozga, koji su ujedno i vodeći uzrok smrti u pedijatrijskoj onkologiji. Na drugom mjestu nalaze se tumori limfnih čvorova, dok su tumori jetre, kostiju i crijeva rjeĎi. Solidni tumori koji se gotovo isljučivo javljaju u dječjoj dobi su neuroblastom, nefroblastom i rabdomiosarkom. Akutne...

: Tumori gušterače; Lucija Hodalj
Tema ovoga rada su tumori gušterače. U radu je opisana anatomska i fiziološka građa gušterače, tumori u egzokrinom dijelu, neuroendokrini tumori gušterače, te njihova dijagnostika i liječenje. Tumori gušterače spadaju u rjeđe oblike raka probavnog sustava, ali imaju najnižu stopu preživljavanja od svih karcinoma. Razlog tomu je što se simptomi jave kasno, uglavnom kada je bolest već metastazirala. Zbog toga je petogodišnje preživljavanje manje od 5%. Trenutno se nalaze na...

: Tumori jetre; Antonia Marinčić
Tema ovog rada su tumori jetre. U radu je opisana anatomska i fiziološka građa jetre, čimbenici za razvoj tumora jetre te dobroćudni i zloćudni tumori jetre i njihova dijagnoza i liječenje. Rak jetre jedan je od najčešćih zloćudnih bolesti u svijetu. Tumori jetre uključuju primarne i sekundarne (metastatske) tumore, pri čemu se razlikuju benigni i maligni tumori. Primarni tumori jetre u Hrvatskoj čine 5 – 6% tumora probavnog sustava. Jetra je posebno podložna razvoju...

: Tumori mediastinuma; Lorena Genzić
Medijastinum ili sredoprsje je dio torakalne šupljine smješten između pleuralnih šupljina, protežući se od prsne kosti do kralježnice i od torakalnog otvora do ošita. U tom području mogu se razviti razni tipovi tumora iz struktura poput timusa, limfnih čvorova, živaca, pluća, štitnjače i vezivnog tkiva. Tumori se dijele na benigne i maligne. Benigni tumori medijastinuma često se otkrivaju slučajno tijekom dijagnostičkih pretraga iz drugih razloga i ne šire se na druge...

: Tumori pluća; Ana Radošević
Temeljna funkcija dišnog sustava je izmjena plinova, odnosno kisika i ugljikovog dioksida koja je važna za normalan rad svih organa u tijelu pa tako i čitavog organizma, ona omogućuje metabolizam pa je samim time i nužna za održavanje organizma na životu. U procesu izmjene plinova u tijelu, osim dišnog sustava, sudjeluju i kardiovaskularni, koštano mišićni te hematopoetski sustav. Pravilan rad dišnog sustava onemogućuju različite bolesti među kojima se nalaze prirođene...

: Tumori želuca; Tamara Bobić
Rak želuca jedan je od najčešćih novotvorevina u svijetu i nalazi se na visokom drugom mjestu, kako po učestalosti tako i po smrtnosti, a stopa preživljenja je manja od 20%. Rak u muškaraca se javlja dva puta češće nego u žena, isto tako rizik se povećava nakon 50. godine života. Prema podatcima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. godinu, u Hrvatskoj rak želuca zauzima visoko šesto mjesto po broju novih slučajeva kod muškaraca, ukupan broj 551, dok...

: Tumorske bolesti štitnjače; Ivona Domitrek
Štitnjača je najveća endokrina žlijezda ljudskog tijela. Građena je od dva režnja koje spaja most, isthmus. Štitnjača proizvodi hormone važne za normalno funkcioniranje organizma, a to su tiroksin (T4) i trijodtironin (T4). Rad štitnjače kontrolira adenohipofiza, hormonom tireotropinom (TSH). Poremećaj rada štitnjače dovodi do promjene količine hormona u krvi, što može dovesti do smanjene koncentracije (hipotiroidizma) ili povećane koncentracije hormona u krvi...

: UBLAŽAVANJE BOLI KOD PACIJENTA S AKUTNIM PAKREATITISOM; Lidija Dragija
Pankreatitis je upalna bolest gušterače blažeg ili težeg oblika. Incidencija se u većini europskih zemalja kreće od 30 do 50 oboljelih na 100.000 stanovnika. Najčešći uzrok je kamenac u žučnim putevima kod žena i alkohol kod muškaraca. Od svih uzročnika na kolelitijazu se odnosi 50%, alkohol 35%, a svi ostali čimbenici čine oko 10%. U radu je prikazana anatomija i fiziologija gušterače, karakteristike kliničke slike, dijagnoza bolesti i liječenje kojima se može...

: ULOGA FIZIOTERAPEUTA U POBOLJŠANJU KVALITETE ŽIVOTA NAKON PREBOLJELOG MOŽDANOG UDARA; Dorotea Frntić
Moždani udar klinički je sindrom kojeg određuje naglo nastali žarišni, ili nešto rjeđe nastali, globalni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili završava smrću. Terminalni je stadij cerebrovaskularnih bolesti i treći je uzrok obolijevanja i smrtnosti suvremene populacije. Prema mehaničkom oštećenju raspoznajemo ishemijski moždani udar koji nosi 85% i subaharoidalno krvarenje od 15% učestalosti. Pad incidencije i mortaliteta bilježe zemlje koje sustavno provode...

: ULOGA I REGULACIJA TIROIDNIH HORMONA; Natalia Šoštarić
Štitnjača je organ endokrinog sustava smješten neposredno ispred grkljana. Najveća je endokrina žlijezda mase 18 do 60 g kod odrasle osobe. Svojim oblikom podsjeća na slovo H ili na leptira. Luči dva glavna hormona – tiroksin (T4) koji čini 93 % ukupne količine metabolički aktivnih hormona štitnjače i trijodtironin (T3) koji čini svega 7%. Štitnjača je građena od mnogo zatvorenih folikula. Folikuli su ispunjeni izlučenom tvari-koloidom. Kako bi se stvarale dostatne...

Pages