Pages
-
-
Skrb za osobe s poremećajem iz autističnog spektra
-
Ivana Marić Poremećaji iz autističnog spektra smatraju se najrazvijenijim razvojnim poremećajima s tendencijom javljanja u najranijoj dječjoj dobi, najčešće u prve tri godine te ostaju prisutni tijekom cijelog života pojedinca. Karakteristični su po specifičnim odstupanjima na tri područja razvoja i funkcioniranja, a to su: socijalne interakcije, komunikacija uključujući verbalnu i neverbalnu te ograničeni interesi i stereotipski obrasci ponašanja. S etiološkoga aspekta postoje brojni...
-
-
Skrb za osobe s poremećajem iz autističnog spektra
-
Lea Baksa Poremećaj iz autističnog spektra (PAS) je skupina neurorazvojnih pervazivnih poremećaja koje obilježavaju poteškoće u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, socijalnoj interakciji, te stereotipni repertoar interesa i aktivnosti. Pojavljuje se najčešće u dobi do 3. godine života djeteta, a etiologija samog poremećaja još je uvijek nepoznata. Postavljanje pouzdane dijagnoze autističnog poremećaja podrazumijeva suradnju multidisciplinarnog tima stručnjaka, te ranu dijagnostiku...
-
-
Skrb za osobe sa cerebralnom paralizom
-
Viktorija Sinković Cerebralna paraliza je stanje koje je nastalo uslijed oštećenja mozga prije rođenja, za vrijeme ili neposredno nakon rođenja, u djeteta starijeg od godinu dana. U povećanju stupnja kvalitete života osobe oboljele od cerebralne paralize važnu ulogu ima medicinska sestra. Kako kod oboljele osobe tako i kod članova njihovih obitelji. Cerebralna paraliza je stanje koje nije izlječivo te tako sestrinska skrb uključuje djelovanje u svim razinama zdravstvene zaštite kao i kroz sve...
-
-
Skrb za pacijenta na neinvazivnoj ventilaciji
-
Anđela Vidović Uloga pružatelja usluga zdravstvene njege kod bolesnika s neinvazivnom
mehaničkom ventilacijom (NIMV) izuzetno je važna jer moraju imati odgovarajuće
praktično i teorijsko znanje kako bi osigurali kvalitetnu i sigurnu njegu. Svrha je
završnog rada predstaviti njegu bolesnika na NIMV-u, opis i uporabu uređaja
potrebnih za provođenje NIMV-a, važnost praćenja bolesnika, komplikacije koje se
mogu pojaviti te odgovarajuće i pravovremeno djelovanje kada se pojave. Opisane
su...
-
-
Skrb za pacijenta nakon preboljelog infarkta miokarda
-
Robert Seretin Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kardiovaskularne bolesti prednjače kao vodeći uzrok smrti u svijetu. Jednako tako predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. U Hrvatskoj je u 2015. godini umrlo 54.205 osoba, a od kardiovaskularnih bolesti 25.694 osoba, što je 47,4% ukupnog broja umrlih. Unatoč trendu smanjivanja smrtnosti u zadnje vrijeme kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj (2001. godine iznosio je 52,7%, a 2009....
-
-
Skrb za pacijenta nakon transplantacije jetre
-
Ana Periček Transplantacija jetre je operacija kojom se uklanja jetra koja više nije funkcionalna unutar
ljudskog organizma i zamjenjuje se zdravom jetrom preminulog darivatelja ili dijelom jetre
živog darivatelja. Predstavlja jedinu mogućnost izlječenja pacijentima u završnom stadiju
zatajenja jetre. Kandidati za transplantaciju jetre nalaze se na listi čekanja koja je sastavljena po
prioritetima. Transplantacija uključuje višesatni operativni zahvat te oporavak uz primjenu
imunosupresivne...
-
-
Skrb za pacijenta oboljelog od kronične plućne bolesti s hiperkapnijom
-
Nela Lipovac Kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) su jedan od vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta današnjice. Karakterizirane su opstrukcijom dišnih puteva i promjenama u plućnom parenhimu. Najčešće su to kronični bronhitis, emfizem i astma. Promjene koje nastaju na dišnim putevima najčešće su ireverzibilne. Različiti su uzroci koji dovode do ovih bolesti, ali na prvom mjestu je pušenje cigareta te zagađenje zraka. Bitnu ulogu igra i nasljeđe. KOPB je potrebno na vrijeme...
-
-
Skrb za pacijenta s akutnim infarktom miokarda u izvanbolničkoj hitnoj službi
-
Marija Cerovac Kardiovaskularne bolesti smatraju se velikim javnozdravstvenim problemom niz godina. Kardiovaskularne bolesti opisuje niz stanja koja utječu na srce i krvne žile u cijelom tijelu, što dovodi do moždanog ili srčanog udara, visokog krvnog tlaka, bolesti bubrega, poremećaja opskrbe krvi u nogama i drugih srodnih poremećaja. Najčešći i ozbiljni tipovi kardiovaskularnih bolesti uključuju koronarnu bolest srca, infarkt miokarda, moždani udar i zatajenje srca. Kardiovaskularne bolesti...
-
-
Skrb za pacijenta s akutnim koronarnim sindromom u izvanbolničkoj hitnoj službi
-
Dijana Vinković Bićan Koronarna bolest srca (KBS) predstavlja izazov od globalnog značaja, budući da je vodeći uzrok smrti u mnogim dijelovima svijeta. Akutni koronarni sindrom (AKS), koji uključuje akutni infarkt miokarda i nestabilnu anginu pektoris, često se javlja kao posljedica ateroskleroze koronarnih arterija. U takvim hitnim situacijama, brzo prepoznavanje simptoma i hitno medicinsko zbrinjavanje igraju ključnu ulogu u poboljšanju ishoda pacijenata. Medicinska sestra, kao neizostavni član...
-
-
Skrb za pacijenta s atrijskim septalnim defektom
-
Katarina Seretin Atrijski septalni defekt je kongenitalna srčana mana. Defekt nastaje kada se srčana
pregrada između desnog i lijevog atrija ne uspije zatvoriti. Vrste ASD-a dijelimo prema
lokalizaciji, a to su: ASD tipa ostium secundum (ASD 2) lokaliziranom u području fosseovalis
(80% slučajeva), ASD tipa ostium primum (ASD 1) lokaliziranom u udaljenom dijelu
interatrijske pregrade, iznad trikuspidalnog i mitralnog ušća (15% slučajeva), ASD tipa sinus
venosus lokaliziran u području koje...
-
-
Skrb za pacijenta s kohlearnim implantatom
-
Laura Mikola Kohlearni implantat tehnološko je postignuće kojim je omogućeno da, putem
električne energije koja stimulira spinalne ganglijske stanice slušnog živca, obnavlja
senzorineuralni gubitak sluha. Kao takav, prigodan je za sve uzraste – od dojenčadi
do osoba starije životne dobi i ugrađuje se kirurški. Sam implantat sastoji se od
vanjskog i unutarnjeg hardvera. Vanjske dijelove uređaja čine mikrofon, procesor
zvuka i prijenosni sustav. Unutarnje dijelove uređaja čini...
-
-
Skrb za pacijenta sa cerebrovaskularnim inzultom
-
Nives Šestić Osobe nakon preboljelog moždanog udara suočavaju se s brojnim fizičkim, emocionalnim i socijalnim problemima koji su posljedica nastalog oštećenja. Iz navedenog razloga važno je provesti sustavnu skrb koja je usmjerena na prevenciju komplikacija i poboljšanja kvalitete života. U radu je opisan prikaz skrbi za bolesnika nakon preboljelog cerebrovaskularnog inzulta s naglaskom na postojeće sestrinske dijagnoze i intervencije. Oporavak nakon moždanog udara često je cjeloživotni...
Pages
