Završni radovi | Sveznalica

: Patronažna sestrinska skrb za babinjaču; Petra Dodig
Patronažna sestrinska skrb za babinjaču počinje odmah nakon poroda u rodilištu, a sastoji se od pregleda nakon hospitalizacije, nadzora rodilje u njenom domu kroz patronažnu zdravstvenu skrb koja uključuje praćenje stanja babinjače i novorođenčeta te zdravstveni odgoj babinjače. Nakon šest tjedana patronažna sestrinska skrb obuhvaća daljnju kontrolu prema potrebi. U provođenju zdravstvene skrbi u postpartalnom razdoblju iznimno važna uloga pripada patronažnoj sestri, čiji...

: Patronažna sestrinska skrb za babinjaču; Lucija Števinović
Babinje ili puerperij pojam je kojim se označava period koji počinje završavanjem četvrtog porođajnog doba, a koji traje od šest do osam tjedana nakon porođaja. Tijekom tog razdoblja reproduktivni se sustav žene vraća u stanje prije trudnoće. Procesi specifični za razdoblje babinja jesu involucija, laktacija, uspostava ovarijske funkcije, kao i zacjeljivanje rana. Moguće komplikacije koje se mogu javiti tijekom puerperija variraju od nepravilnih krvarenja i niza infekcija (npr....

: Patronažna skrb majke i djeteta nakon poroda; Sandra Teur
Patronažna djelatnost u Hrvatskoj je prošla dug razvojni put i danas se ističe kao djelatnost kojoj su nositelji medicinske sestre više stručne spreme, odnosno prvostupnice sestrinstva. Uloga patronažne sestre u skrbi za majku i dijete nakon poroda je velika. Osobine koje mora posjedovati kako bi, u ovom iznimno emocionalnom periodu, mogla educirati i pružiti adekvatnu skrb su toplina, brižnost, suosjećajnost i empatija. Prvi dolazak patronažne sestre u dom obitelji s novorođenim...

: Patronažna skrb o babinjači; Andrea Filipović
Sažetak Babinje je period koji započinje dva sata od poroda i taje do šest tjedana. Tijelo žene je u tom periodu prolazi mnoge promjene, a uz to rođenje djeteta donosi niz radosti, uzbuđenja ali isto tako i zabrinutosti, strepnji i strahova kod svake obitelji. Nakon otpusta žene iz rodilišta daljnji se nastavak skrbi ostvaruje putem patronažne službe. Patronažna služba djeluje na razini primarne patronažne zaštite i specifična je po tome što se zdravstvena skrb pruža u domu...

: Patronažna skrb za majku i novorođenče; Tihana Štefek
Patronažna zdravstvena skrb sastavni je dio primarne zdravstvene zaštite. Ona djeluje u sklopu domova zdravlja, ali se provodi i pruža korisnicima izvan zdravstvenih ustanova, najčešće njihovim domovima. Patronažnu skrb pruža patronažna medicinska sestra. Ona mora posjedovati i primjenjivati razne vještine kao što su vještine procjene i utvrđivanja potreba za zdravstvenom njegom, komunikacijske vještine, vještine podučavanja i pružanja podrške. Proces pružanja...

: Patronažna skrb za oboljele od šećerne bolesti; Lucija Grežina
Šećerna bolesti se smatra globalnom epidemijom jer svake godine sve veći broj ljudi obolijeva od šećerne bolesti. Cilj ovoga rada je prikazati što je to šećerna bolesti, kako se može prevenirati, kako se liječi, koje su komplikacije te ulogu patronažne sestre u prevenciji, edukaciji i liječenju šećerne bolesti. Patronažna sestra provodi edukativne i preventivne aktivnosti u zajednici s ciljem sprječavanja bolesti i očuvanja zdravlja. Njezin djelokrug rada nije...

: Patronažna zdravstvena skrb majke i novorođenčeta; Matea Jurjević
Postnatalna skrb majke i djeteta neposredno nakon poroda i tijekom prvih šest tjedana ţivota je iznimno vaţna jer ona predstavlja novo, nepoznato razdoblje usmjereno na brigu o djetetu. Uz fiziološke promjene i medicinske probleme koji se mogu pojaviti u tom razdoblju zdravstveni radnici odnosno lijeĉnik i patronaţna medicinska sestra bi trebali biti svjesni psiholoških potreba majke nakon poroda i biti osjetljivi na kulturološke razlike. Iako za većinu ţena i djece postnatalno...

: Patronažna zdravstvena skrb novorođenčeta i babinjače; Antonela Šimić Dominiković
Rođenjem djeteta započinje jedno novo razdoblje u životu svakog roditelja. Nakon otpusta djeteta i majke iz rodilišta daljnja skrb nastavlja se putem patronažne skrbi. Dolaskom novorođenčeta kući obično kreću prve poteškoće, pitanja, nesigurnost i nedoumice. Obrazac spavanja i budnosti novorođenčeta, nezadovoljstvo i plač, poteškoće prilikom njege i hranjenja mogu zbuniti roditelje te pobuditi dvojbe i zabrinutost. Isto tako kod žena u babinju dolazi do velikih tjelesnih i...

: Peludna sezona trava (por. Poaceae) u Zagrebu tijekom 2019. godine; Sara Školjarev
Trave (Poaceae) su zbog brojnosti vrsta i široke rasprostranjenosti glavni izvor visoko alergenog peluda. Čak 5 % europske populacije alergično je na pelud trave dok 90 % osoba koje pate od alergija na pelud biljaka, alergično je na pelud trava. Izvor alergijske reakcije su proteini u peludi i dijelovima biljke koje se otpuštaju u zrak. Sezona cvatnje trava najčešće traje od travnja do srpnja, a u niskim vrijednostima zadržava se sve do listopada. Najveće vrijednosti peludi u zraku...

: Pelvično-perinealna disfunkcija - pregled istraživanja i fizioterapijski pristup; Orhideja Vojvodić
Pelvično-perinealna disfunkcija uzrok je značajnog morbiditeta kao i bitan faktor smanjenja kvalitete života, visoke učestalosti koja je i dalje u porastu. Najčešće se manifestira kao inkontinencija urina, zatim kao prolaps uterusa te kao inkontinencija stolice ili kombinacija simptoma. Vodeći uzrok promjena anatomskih odnosa i funkcije pelvično-perinealnog područja su ozljede prilikom poroda, zatim pad razine spolnih hormona u menopauzi, prirođena ili razvojna slabost veziva, a...

: Pentraksini - struktura, djelovanje i uloga u upalnim procesima; Marcela Bačurin
Pentraksini su super-obitelj proteina koja je prisutna još od rane evolucije. Prvi put su otkriveni u organizmu raka bodljaša koji je živi fosil, odnosno prisutan je na Zemlji od 250 do 300 milijuna godina. Ove proteine karakterizira njihova jedinstvena struktura te njihova homologija sekvence, pentamerna struktura i ovisnost o kalciju kod vezanja za ligande. Možemo ih definirati kao signalne molekule koje su topive u vodi kojima je najvažnija funkcija obrana organizma i to primarno od...

: Percepcija boli i utjecaj placebo efekta; Marta Šarutančec
Bol je neugodan individualni osjećaj kojeg je osoba doživjela i postoji kad god ona kaže da postoji. Percepcija boli se uvelike razlikuje od osobe do osobe pa je i kod liječenja boli bitan individualan pristup. Kako bi što bolje mogli pristupiti liječenju boli vrlo je bitna dobra procjena boli koju vršimo pomoću brojnih skala za procjenu boli. Za liječenje boli najčešća, a ujedno i najefikasnija je farmakološka terapija. Uz farmakološku terapiju u liječenju boli se koriste...

Pages