Infekcije se smatraju jednim od najznaajnijih javnozdravstvenih problema jer su povezane s visokim stopama morbiditeta i mortaliteta u cijelome svijetu. Kronine bolesti koje se mogu razviti kao posljedica infekcije ukljuuju maligne, autoimune i metabolike bolesti i mogu dovesti do razvoja disfunkcije svih organa i organskih sustava. Infekcija se događa uslijed djelovanja mikroorganizma i neuinkovite obrane domaina. Mo~e biti lokalna, sustavna, kronina, akutna, kronina, bakterijemija i septikemija. Bakterijemija oznaava infekciju u kojoj je uzronik prisutan u krvi domaina, a septikemija stanje u kojemu je bakterijemija rezultirala sistemskom infekcijom. Bolnike infekcije su infekcije koje su infekcija povezane sa zdravstvenom skrbi, najebe ukljuuju infekcije krvotoka, ko~e i mekih tkiva, mokranog i respiratornog sustava. Mogu se javiti u svim podrujima i okru~enjima zdravstvene skrbi i nakon otpusta iz bolnice. U ovu skupinu infekcija se ubrajaju i profesionalne infekcije. Bolesnici u jedinicama intenzivnog lijeenja izlo~eni su visokom riziku od bolnikih infekcija zbog visoke uestalosti invazivnih postupaka i koribtenja medicinskih uređaja, inducirane imunosupresije, komorbiditeta, slabosti i starije dobi. Događaju se uslijed djelovanja vibestrukih imbenika, a rezultiraju duljom hospitalizacijom, porastom potrobnje antibiotika i visokim trobkovima zdravstvene skrbi. Sprjeavanje i kontrola infekcije obuhvaa procese, postupke, intervencije i politike koje se provode na svim razinama zdravstvene zabtite. Osnovne mjere sprjeavanja infekcije obuhvaaju osobnu higijenu i higijenu prostora, a specifine ovise o vrsti infekcije i prisutnim rizicima za birenje patogena. Uinkovita prevencije i postizanje kontrole ovisi o dobroj suradnji, epidemiolobkom praenju, pobtivanju smjernica i protokola rada, dokumentiranju i implementaciji sustava kontrole infekcija na razini zdravstvene ustanove.