Moždani udar jest neurološko očitovanje cerebrovaskularne bolesti, a posljedica je patološkoga procesa u krvnim žilama u mozgu. Karakteriziran je iznenadnom neurološkom disfunkcijom, a ista je posljedica nedovoljne opskrbe moždanog tkiva krvlju. Cerebrovaskularni inzult je hitno stanje koje zahtijeva pravovremenu reakciju stručnoga tima te što brži transport pacijenta u bolničku ustanovu gdje može biti valjano zbrinut. U pacijenta kod kojega je došlo do razvoja moždanog udara, a nije se reagiralo na vrijeme, mogu ostati trajne i ireverzibilne posljedice. Zbrinjavanje pacijenta u specijaliziranim jedinicama za liječenje akutnog moždanog udara može značajno smanjiti smrtnost i invalidnost pacijenta. Cerebrovaskularni je inzult treći po redu uzrok smrti u svijetu, ali prvi u Republici Hrvatskoj. Smatra se kako moždani udar pogađa ne samo stariju populaciju, nego i ljude koji su u produktivnim godinama života. Prevencija se još uvijek smatra najboljom opcijom pristupa moždanom udaru, jer se djelovanjem na promjenjive čimbenike rizika smanjuje rizik od nastanka moždanog udara, a navedeno podrazumijeva primarnu prevenciju. U sekundarnu se prevenciju ubrajaju pacijenti koji su već preboljeli moždani udar, ali poduzimaju određene mjere kako bi se prevenirao recidiv istog. Redovitim se preventivnim pregledima može smanjiti vjerojatnost nastanka ili recidiva moždanog udara, ali isto tako i samim spoznavanjem čimbenika rizika bi se puno moglo postići. Novija otkrića u medicini i znanosti pridonose boljem razumijevanju patogeneze moždanog udara. Liječenje moždanog udara složen je proces, koji ovisi o mnogim čimbenicima. Danas se primjenjuje aktivna vrsta liječenja akutnog ishemijskog moždanog udara, a podrazumijeva intravensku trombolizu i mehaničku trombektomiju. Razvoj novih dijagnostičkih uređaja doveo je do objektivnije procjene stupnja oštećenja moždanog parenhima, što izravno utječe na samu odluku o liječenju.