Spektar poslijeporođajnih komplikacija kreće se od relativno samoograničavajućih do po život opasnih stanja. Razlikuje se više komplikacija ovisno o uzroku koji su doveli do istih; upale, krvarenje, tromboembolijski incidenti, psihičke promjene te ostalo. Obilna krvarenja nastala nakon poroda nazivaju se poslijeporođajnim krvarenjima. Epidemiološki promatrano, poslijeporođajno krvarenje pogađa oko 5% žena koje su rodile, a najčešće se događa unutar prva 24 sata nakon poroda. Takvo krvarenje naziva se primarno. Osim u prva 24 sata, može se pojaviti i do 12 tjedana nakon poroda te se onda naziva sekundarno poslijeporođajno krvarenje. Stanje je opasno po život žene jer veliki gubitak krvi može dovesti do hipovolemijskog šoka i imati letalne posljedice. Poslijeporođajno krvarenje se definira kao gubitak krvi veći od 500 ml (za vaginalni porod) te 1000 ml (za porod dovršen carskim rezom). Etiološki promatrano, najčešći uzrok poslijeporođajnog krvarenja je atonija maternica koja se definira kao nepravilne i nepotpune kontrakcije maternice čija je uloga miotamponada, na koju se nadovezuje trombotamponada. Druga stanja koja mogu povećati rizik za poslijeporođajno krvarenje jesu porod velikog ploda, dugotrajni trudovi, preekplampsija, porod carskim rezom, vrijednosti ITM veće od 40, puknuće maternice tijekom poroda i slično. Neke od komplikacija nastale kao posljedica poslijeporođajnog krvarenja (uz hipovolemijski šok) jesu cerebralna anoksija, zatajenje bubrega, anemija, puerperalna sepsa i Sheehanov sindrom.