Abstract | Uvod: Pretilost je abnormalno ili prekomjerno nakupljanje potkožnog masnog tkiva koje predstavlja rizik za ljudsko zdravlje. Postoje brojni uzročnici pretilosti, a neki od njih su: genetsko nasljeđe, okolišni te psihološki i patološki čimbenici. Procjena stanja uhranjenosti vrši se na temelju izračunavanja indeksa tjelesne mase (ITM). Budući da se kod djece visina konstantno mijenja, indeks tjelesne mase potrebno je prikazati grafički, a zatim iščitati preko percentilnih krivulja te se na temelju toga svrstavaju u kategorije: pothranjenost, normalna tjelesna težina, preuhranjenost i pretilost. Pretilost na djecu ostavlja različite posljedice, poput dijabetesa tipa II ili pak bolesti kardiovaskularnog i lokomotornog sustava te razne psihosocijalne probleme. Osim dnevne fizičke aktivnosti, usađivanje dobrih prehrambenih navika jedan je od glavnih koraka u prevenciji razvitka pretilosti kod djece. Važan je unos hrane koja obogaćena ugljikohidratima djeci omogućuje rast i razvoj. Isto tako, važno im je ograničiti konzumaciju umjetnih šećera, a kao zamjenu uvesti zdravije slastice te voće i povrće.
Ciljevi: Utvrditi koliki je odnos djece s normalnom u odnosu na djecu s prekomjernom tjelesnom težinom te utvrditi čimbenike koji utječu na povećanje tjelesne težine u nižim razredima osnovnih škola u gradu Požegi.
Materijali i metode: Provedena je anonimna anketa koju su rješavali roditelji djece nižih razreda osnovnih škola u gradu Požegi. Sastojala se od 28 pitanja koji su rješavani preko online anketnog upitnika, a podatci su obrađeni u programu Excel paketa Microsoft office 365.
Rezultati: Anketu je riješilo ukupno 238 roditelja učenika osnovnih škola. Od ukupnog broja riješenih anketa, 132 se odnosilo na dječake, a 106 na djevojčice. Od ukupnog broja 33% djece je preuhranjeno ili pretilo. Nadalje, od 132 dječaka čiji su podatci prikupljeni, 49 ih je preuhranjeno ili pretilo, a od 106 djevojčica, ukupno je 31 preuhranjena ili pretila.
Zaključak: Pretilost postaje jedan od glavnih problema kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Nedovoljna tjelesna aktivnost, provođenje previše vremena pred različitim ekranima te prehrana uvelike utječu na pojavu pretilosti već u najranijoj dobi. Također, uočena je razlika između spolova, odnosno, dokazano je kako je više pretilih i preuhranjenih dječaka naspram djevojčica te kako značajan broj preuhranjene ili pretile djece ima barem jednog roditelja s istim problemom. |