Abstract | Dišni sustav omogućuje svim tjelesnim stanicama izmjenu plinova, dobivanje potrebne
količine kisika i odstranjivanje ugljikova dioksida. Respiracija ili disanje fiziološki je proces koji
se ovisno o mjestu odvijanja dijeli na unutarnju i vanjsku respiraciju.
U hitnim situacijama, kada dođe do promjena u frekvenciji, dubini i ritmu disanja,
liječnici postavljanjem laringealne maske, intubacijom te umjetnom ventilacijom izravno djeluju
na respiraciju. Dobro poznavanje anatomije dišnog sustava te plućne fiziologije i to u svim
njenim segmentima neophodno je za uspješno održavanje respiratorne funkcije. U stanjima
invazivne i neinvazivne strojne ventilacije, rad respiratornog sustava se značajno razlikuje pri
čemu bi respiracija i ono što se pod njom podrazumijeva morala biti ista ili približno ista
fiziološkim uvjetima. U hitnim situacijama, za otvaranje dišnog puta koristi se i-gel koji je vrlo
lak za primjenu te prva linija pomoći do dolaska u zdravstvenu ustanovu.
Tijekom postupka kardiopulmonalne reanimacije potrebno je nadgledati učinkovitost
dišnih pomagala i procjenjivati ventilaciju. Moguće su i neželjene komplikacije u vidu ozljede
grkljana i glasnica tijekom uvođenja endotrahealnog tubusa, te ozljede zuba prilikom
manipulacije laringoskopom.
Procjena disanja podrazumijeva promatranje spuštanja i podizanja prsnog koša, čujnost
disanja, frekvenciju, dubinu i ritam disanja . Ukoliko osoba ne diše normalno primjenjuju se
metode umjetnog disanja. Pacijent bez kisika može preživiti između 4 do 6 minuta, dok se kod
osoba s poremećajem svijesti, može razviti opstrukcija dišnih putova iz nekoliko razlog. Razlozi
su zapadanje jezika uslijed poremećaja svijesti, anafilaksije, opeklina i krvarenja. Uslijed
navedenog može se javiti paradoksalno disanje, dolazi do uvlačenja prsnog koša i širenja trbuha
kod inspirija, te korištenja pomoćne dišne muskulature.
Praćenje novih trendova, spoznaja te opreme povezane s održavanjem dišnog puta jedan
je od bitnih segmenata održavanja kvalitete zdravstvene skrbi. Kako je održavanje prohodnosti
dišnog puta jedna od glavnih zadaća zdravstvenih djelatnika, edukacija neizmjerno važna. Cilj je
2
osigurati odgovarajuću sigurnost bolesnika, čak i u teškim kliničkim okolnostima te smanjiti
mogućnost nastanka teških posljedica poput hipoksije mozga i smrti.
Cilj rada je osvrtom na tehnike oslobađanja dišnog puta, prikaz pomagala tijekom
intubacije te pomoćnih sredstava za ventilacije prikazati važnost održavanja dišnog sustava u
hitnim situacijama. Svrha rada je prikazati važnost pravilne i uspješne uspostave dišnog puta. |