Danas mnogo ljudi boluje od mentalnih poremećaja. Jedan od vodećih poremećaja je depresija koja se može očitovati na mnogo različitih načina, a najčešći su promjene raspoloženja kao što su dugotrajna potištenost, tuga, beznađe, duševna bol... Takve simptome povremeno može osjećati svaka osoba, ali kod depresije je ključna prisutnost simptoma kroz duže vremensko razdoblje. Depresija značajno utječe na kvalitetu života i svakodnevicu, a može ostaviti i trajne posljedice na oboljelog. Važno je što prije prepoznati simptome depresije te je početi liječiti. Postoji nekoliko vrsta poremećaja raspoloženja, a mogu se podijeliti na unipolarnu depresiju, bipolarnu depresiju, psihodičnu depresiju, sekundarnu depresiju, atipičnu depresiju, distimiju i maskiranu depresiju. Etiologija depresivnih poremećaja je multifaktorska s genetskim i okolišnim čimbenicima koji imaju ulogu u njezinu razvoju. Ostala područja koja su ključna za dijagnostiku uključuju osobnu i obiteljsku anamnezu, trenutnu konzumaciju lijekova, procijenu socijalne anamneze s fokusom na stresore i korištenje droga i alkohola te fizički pregled kako bi se isključili organski uzroci depresije. Postoji opća suglasnost u pogledu početnog liječenja blagog do umjerenog stupnja depresije u odraslih. Medicinska sestra ima značajnu ulogu u zbrinjavanju i skrbi za bolesnika s depresijom. Svojim znanjem i kompetencijama provodi zdravstvenu njegu koja se temelji na sestrinskim dijagnozama i intervencijama, stoga mora posjedovati specifično znanje i vještine vezane za poremećaje mentalnog zdravlja.