Napredno odr~avanje ~ivota predstavlja niz postupaka i intervencija kod pristupa pacijentu kod kojeg je doblo do sranog zastoja. Srani zastoj predstavlja vodei problem u cijelom svijetu, a mo~e nastupiti bilo kada. Kada do zastoja i dođe potrebne su posebne vjebtine koje poma~u u odr~avanju i vraanju cirkulacije, primjeni lijekova i odr~avanju prohodnosti dibnih putova. Ukoliko za to postoje indikacije isporuuje se i elektrina struja raznim defibrilatorima, ovisno o sranom ritmu unesreenog pacijenta. Govorei o isporuci struje ne defibriliraju se svi ritmovi. Tako se ventrikularna tahikardija i ventrikularna fibrilacija bez pulsa defibriliraju, dok se asistolija i elektrina aktivnost bez pulsa ne defibriliraju. Bitno je poznavati vrste ritmova kako ne bi doblo do isporuke elektrine struje kod ritma kod kojeg je to kontraindicirano, jer se tako kompromitira i daljnje zdravstveno stanje pacijenta. Kod pristupa pacijentu fokus je na ABCDE pristupu kod kojeg se procjenjuju dibni put, disanje, krvotok, brza neurolobka procjena i izlo~enost pacijenta. Temeljem tih procjena dalje se odluuju sve daljnje intervencije odr~avanja dibnog puta, primjene lijekova i isporuke elektrine struje. Tijekom tog procesa od velike je va~nosti algoritam samog odr~avanja ~ivota koji medicinskom osoblju dodatno pojednostavljuje cijeli proces intervencija i pru~anja adekvatne skrbi pacijentu. Samim time timski rad igra va~nu ulogu ne samo u procesu pru~anja skrbi, nego i ishodu reanimacije. Ishodu lijeenja doprinosi kompetentnost tima, kao i pravilna komunikacija među lanovima. lanovi tima moraju dobro poznavati koji su njihovi zadatci i tko je u timu odgovoran za bto. Medicinska sestra/tehniar tako ima va~nu ulogu u praenju vitalnih znakova pacijenta, te pru~anja adekvatne postreanimacijske skrbi, kod koje mo~e doi do pojave postreanimacijskog sindroma. Nadalje se postupa po odredbama lijenika, te provođenju adekvatne zdravstvene skrbi