Spolno-prenosive bolesti (SPB) predstavljaju javnozdravstveni problem u cijelom svijetu. Zbog nekorištenja kondoma, neprijavljivanja kontakata te rizičnih spolnih odnosa, dolazi do porasta broja oboljelih od SPB. Rizik za obolijevanje od SPB je najveći među onim mladima koji rano stupaju u spolne odnose i skloni su mijenjanju partnera. Na području Republike Hrvatske, najčešći bakterijski uzročnici SPB su Chlamydia trahomatis, Neisseria gonorrhoeae (gonoreja), Treponema pallidum (sifilis), Mycoplasma genitalium, Mycoplasma hominis te Ureaplasma urealyticum. Prema epidemiološkim podatcima iz prijava u Registar zaraznih bolesti do 2022. godine, u Hrvatskoj je broj zaraženih klamidijom u padu, no broj zaraženih gonorejom pokazuje blagi uzlazni trend. Broj zaraženih sifilisom se nije mijenjao značajnije u posljednjih deset godina. U Gradu Zagrebu su klamidijske infekcije i gonoreja u padu, dok sifilis pokazuje uzlazni trend. Istraživanja učestalosti SPB provedena u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset godina pokazala su prevalenciju C. trachomatis od 0,6% do 6,1%, N. gonorrhoeae od 0,9%, M. genitalium od 1,4% do 6,5%, M. hominis od 0,5% do 1,9% te U. urealyticum od 1,09% do 10,4%. Nedavni rezultati testiranja korisnika Savjetovališta za promicanje spolnog zdravlja pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (2023. godine) pokazali su prisutnost neke od spolno-prenosivih bakterija u čak 38,7% testiranih osoba koje su prijavile rizično ponašanje. Učestalost po uzročnicima iznosila je: C. trachomatis 2,8%; N. gonorrhoeae 0,9%; M. genitalium 2,8%; U. urealyticum 10,4% te U. parvum 21,7%. Mycoplasma hominis tijekom analiziranog razdoblja nije dokazana. Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, prevalencija sifilisa u dobrovoljnih davatelja krvi se kretala u rasponu od 2,53 do 7,29/100,000 stanovnika. SPB se često ne očituju kliničkim simptomima, no ako se ne liječe mogu nastati komplikacije poput kroničnih upala, neplodnosti i pobačaja. Stoga je od izuzetne važnosti prevencija koju čini odgovorno spolno ponašanje.