SAŽETAK Sportsko srce, također poznato kao atletsko srce, predstavlja prilagodljive promjene u strukturi i funkciji srca koje se razvijaju kao odgovor na redovito i intenzivno vježbanje. Ovaj fenomen je dobro dokumentiran u literaturi i često se susreće kod sportaša koji se bave aerobnim sportovima. Sindrom sportskog srca predstavlja zdrav odgovor srca na fizički napor i poboljšava sposobnost srca da pumpa krv. Iako sindrom sportskog srca može izazvati brigu zbog povećanja veličine srca i promjena u elektrokardiogramu, istraživanja pokazuju da su ove promjene obično benigni rezultati povećanog fizičkog napora. Dokazano je kako aerobno vježbanje može rezultirati povećanjem volumena srca, uključujući veličinu komora srca. Ova promjena omogućava veći volumen krvi koji se može pumpati tijekom svakog otkucaja srca, što povećava sposobnost tijela da isporuči kisik mišićima. Nadalje, istraživanja pokazuju da se srčana masa može povećati kod sportaša koji se redovito bave intenzivnim aerobnim vježbama. Takva povećana masa, također rezultira jačim srčanim kontrakcijama i povećanom ukupnom srčanom funkcijom. Isto tako dokazane su i promjene u elektrokardiogramu. Elektrokardiogram sportaša sa sportskim srcem može pokazivati određene promjene u odnosu na normalne vrijednosti. Ove promjene, kao što su produljeni intervali QT i bradikardija, često su posljedica prilagodbe srca na povećanu tjelesnu aktivnost i obično nisu znak ozbiljnih problema. Za dijagnozu sindroma sportskog srca važno je isključiti druge moguće uzroke srčanih promjena, poput strukturnih abnormalnosti srca ili nasljednih srčanih problema. Praćenje sportaša sa sportskim srcem uključuje redovite preglede i testiranja kako bi se osiguralo da promjene ostanu unutar normalnih granica. Između ostalog, valjalo bi naglasiti kako su sportsko srce i sindrom sportskog srca obično benigni te ne zahtijevaju liječenje. Međutim, važno je razlikovati ove promjene od patoloških stanja srca kako bi se osigurala sigurnost sportaša. Relevantna literatura potvrđuje kako sportsko srce i sindrom sportskog srca predstavljaju fiziološke prilagodbe na intenzivan fizički napor. Iako su promjene u strukturi i funkciji srca prisutne, one obično nisu povezane s rizikom za zdravlje sportaša. Dijagnoza i praćenje sindroma sportskog srca uključuju redovite preglede i testiranja kako bi se osigurala sigurnost sportaša. Iznenadna srčana smrt (ISS) kod sportaša često je povezana s kardiovaskularnim problemima, a prevencija je ključna. Postoji rasprava o metodama probira za identifikaciju potencijalnih srčanih problema, s različitim preporukama između različitih zemalja i organizacija. Nedostatak čvrstih dokaza o učinkovitosti tih programa probira sugerira potrebu za daljnjim istraživanjima. Nogomet se često povezuje s ISS, a uzroci su raznoliki, uključujući hipertrofičnu kardiomiopatiju (HCM) i kongenitalne anomalije koronarnih arterija (CCA). Nema univerzalnog probira koji bi odgovarao svim sportašima, pa je važno prepoznati rizične faktore i provesti odgovarajuće preglede. Fizioterapijska procjena i rehabilitacija igraju ključnu ulogu u oporavku pacijenata s kardiološkim problemima. Intenzitet vježbanja prilagođava se individualnim potrebama pacijenata, a educiranje o njihovom stanju i tretmanu igra ključnu ulogu u uspješnom oporavku. Prevencija i liječenje ISS kod sportaša zahtijevaju multidisciplinarni pristup koji uključuje medicinske stručnjake, fizioterapeute i edukaciju pacijenata o važnosti održavanja srčanog zdravlja tijekom sportskih aktivnosti. Daljnja istraživanja su također potrebna kako bi se bolje razumjeli uzroci i prevencija ovog ozbiljnog problema među sportašima.