Abstract | SAŽETAK Bolesti srca i krvnih žila nazivaju se kardiovaskularne bolesti i prema podacima SZO predstavljaju vodeći uzrok smrti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Od kardiovaskularnih bolesti sve više obolijeva i umire mlađa populacija, ta činjenica ukazuje na važnost javnozdravstvene borbe protiv rizičnih čimbenika. Čim benici koji utječu na razvoj bolesti mogu biti promjenjivi i nepromjenjivi, a neki od čimbenika su: dob, spol, obiteljska anamneza, pretilost te tjelesna neaktivnost, prekomjerno konzumiranje alkohola i duhana, stres, način života, ateroskleroza, hipertenz ija, šećerna bolest. Osnovni simptomi i znakovi koji se mogu javiti kod kardiovaskularnih bolesnika su: bol u prsima, dispnea, brzo umaranje, palpitacije, oticanje ruku, nogu i gležnjeva.. Neke od pretraga koje se koriste za dijagnosticiranje kardiovaskul arnih bolesti uključuju laboratorijske pretrage krvi, RTG prsnog koša, color doppler pretrage, EKG, ergometriju, kompjuteriziranu tomografiju (CT), kateterizaciju srca i koronarnu angiografiju. Nakon postavljanja dijagnoze bolesnik se šalje u bolnicu na ka rdiokirurški zahvat. Medicinska sestra tada ima važnu ulogu u edukaciji i pripremi pacijenta. Psihička priprema veoma je bitna te pridonosi znatno boljem podnošenju operacijskog zahvata, bržem oporavku, bolesnik treba manje analgetika, a boravak u bolnici skraćuje se za 1 2 dana. Fizička priprema obuhvaća rutinske pretrage, pripremu probavnog trakta, primjenu premedikacije te pripremu operativnog polja. Medicinska sestra je ta koja najviše vremena provodi sa pacijentom te nakon operativnog zahvata prva p repoznaje moguće poteškoće i komplikacije. Uz medicinsku sestru važnu ulogu imaju i fizioterapeuti koji vježbaju sa pacijentima, educiraju ih o pravilnom načinu ustajanja iz kreveta nakon operacija te važnosti pridržavanja uputa. Prije samog otpusta kući s estra educira pacijenta i njegovu obitelj o pravilnom uzimanju terapije, zbrinjavanju postoperativne rane i sl. Otpustom iz bolnice bolesnik se šalje na rehabilitaciju nakon koje bi trebao vratiti fizičku i psihičku snagu. Cilj rada je opisati najčešće k ardiokirurške zahvate, njihovu učestalost, dijagnostičke postupke, liječenje, postoperacijsku njegu kardiokirurških bolesnika, rehabilitaciju nakon zahvata, te važnost sestrinske uloge u cijelom tom procesu. |