Starenje je univerzalan proces spontanih i progresivnih promjena u prirodi koje zahvaća sve žive organizme. Obilježeno je progresivnim oslabljivanjem tjelesnih funkcija, propadanjem organa i tkiva, a time i cijelog organizma. Tjelesna aktivnost definirana je kao kretanje tijela pomoću skeletne muskulature uz potrošnju energije veće od one u mirovanju. Razlikujemo: aerobnu, anaerobnu, jačanje kostiju, vježbe ravnoteže i fleksibilnosti. Kada govorimo o tjelesnoj aktivnosti ljudi starije životne dobi (dob iznad 65. godine) treba uzeti u obzir socijalne, demografske i psihološke čimbenike kao i faktore rizika. Generalna preporuka optimalne tjelesne aktivnosti za osobe starije životne dobi je minimalno 30 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta kroz 5 ili više dana u tjednu. Iako, globalno gledajući, samo mali postotak starijih ispunjava tu preporuku. Općenito, što je osoba više fizički aktivna, bolja je njezina fizička sposobnost. To je zbog prilagodbe fizioloških sustava, prije svega unutar neuromuskularnog sustava za koordinaciju pokreta, kardiopulmonalnog sustava za učinkovitiju distribuciju kisika i hranjivih tvari po tijelu. Također, radi metaboličkih procesa, posebno onih koji reguliraju metabolizam glukoze i masnih kiselina, koji zajedno povećavaju ukupnu aerobnu snagu i fizičku sposobnost. Nadalje, mnoge longitudinalne studije su izvijestile o povezanosti između tjelesne aktivnosti i smanjenja smrtnosti među starijim osobama. Tjelesna aktivnost ima pozitivne učinke na fizičko zdravlje: održavanje mišićne mase, prevenciju koronarnih bolesti i visokog krvnog tlaka, prevenciju dijabetesa, održavanje zdrave tjelesne težine, smanjenje rizika od prijeloma kostiju i slično. Postoje i dokazi da su visoke razine tjelesne aktivnosti povezane sa smanjenim rizikom od nekih karcinoma. Konačno, tjelesna aktivnost, uz brojne pozitivne učinke na tjelesno zdravlje, ima važnu ulogu u poboljšanju zdravlja mozga: pri poremećajima anksioznosti, depresiji, borbi protiv stresa, u liječenju psihotičnih poremećaja, smanjuje rizik od razvoja demencije i Alzheimerove bolesti, pomaže u shizofreniji, multiploj sklerozi, Parkinsonovoj bolesti i kod moždanog udara. Jedan od čimbenika koji je relativno nedavno pogodio svijet, a donio je promjene u tjelesnoj aktivnosti kod ljudi starije dobi jest pandemija uzrokovana korona virusom koja je naštetila kvaliteti života i smanjila razine tjelesna aktivnosti globalne populacije. Cilj ovog rada je objasniti psihološki i fizički učinak tjelesne aktivnosti na ljude starije životne dobi kao i njene specifične prednosti na zdravlje, objasniti važnost u izvođenju iste te prikazati njenu učestalost u Hrvatskoj i svijetu.