Abstract | SAŽETAK Mozgovni udar označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj mozgovne cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Mozgovni udar može biti ishemični (80%) , a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20%) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi mozgovnog udara koji traju više od jednog sata nazivaju se tranzitorna ishemična ataka (TIA). Mozgovni udar dovodi do oštećenja mozgovnog parenhima koje se kod TIA–e u većini slučajeva ne nalazi, a ukoliko i postoji zamjetno je manje nego kod mozgovnog udara. U zapadnim zemljama mozgovni udar je na trećem mjestu kao uzrok smrtnosti, te na prvom mjestu kao uzrok invaliditeta. Čimbenici rizika za mozgovni udar su mozgovni udar u osobnoj ili obiteljskoj anamnezi, starija životna dob, muški spol, konzumacija alkohola, pušenje, povišene vrijednosti krvnog tlaka, povišene masnoće u serumu, šećerna bolest, srčane bolesti i poremećaji srčanog ritma i droge (npr. kokain, amfetamini). Neki čimbenici rizika su povezani s određenim vrstama mozgovnog udara (npr. hiperkoagulabilna stanja s tromboemboličnim moždanim udarom, atrijska fibrilacija s emboličnim moždanim udarom, intrakranijalne aneurizme sa subarahnoidalnim krvarenjem). Istražuje se efekt fizioterapije na pacijente koji su uspjeli preživjeti mozgovni udar, a dodatan fokus se postavlja na njihov oporavak. Konkretnije, ispituje se oporavak ravnoteže i balansa ovisno o mjestu oštećenja. Moždani udar je nažalost česta i pogibeljna pojava koja ima izniman utjecaj na ljude. Fizioterapija je pak izuzetno bitan aspekt rehabilitacije nakon mozgovnog udara , jer može pomoći vratiti gubitak pokreta nakon moždanog udara. Akutna faza je najadektavnije vrijeme za fizioterapijsku intervenciju zato što je to kvalitetan vremenski period kada se može iskoristiti prilika za spašavanje neurona koji još nisu prestali sa radom ili za stvaranje novih veza umjesto onih koji su prestali sa radom. Potrebni se koraci pak moraju poduzeti u jako kratkom roku, a u obzir se svakako mora uzeti kliničko stanje pacijenta. Ovo naravno iziskuje iznimnu pažnju tima, uz unaprijed utvrđene kriterije prijema i posebnu pažnju na akutnu terapiju i što raniju funkcionalnu i socijalnu rehabilitaciju. Liječenje pacijenta nakon moždanog udara provode jedinice ili podjedinice za moždani udar. Za to je odgovoran kvalificirani, interdisciplinarni tim za mozgovni udar kojeg čine: liječnici specijalisti (iz područja neurologije i internih bolesti), neurološki fizioterapeut, psiholog (neuropsiholog), tim fizioterapeuta i tim njegovatelja. |