Sažetak Završni rad „Zdravstvena njega bolesnika na Duodopa pumpi“ govori o novom načinu liječenja uznapredovale faze Parkinsonove bolesti te o skrbi za bolesnika. Duodopa pumpa predstavlja gel kombinaciju levodope i karbidope pripremljenu za kontinuiranu intestinalnu primjenu. Trenutno je jedan od najučinkovitijih tretmana simptoma Parkinsonove bolesti, a odobrena je za primjenu kod malog broja oboljelih osoba čiji se simptomi više ne mogu kontrolirati uobičajenim lijekovima. Sastoji se od tri komponente: kazete, perkutane endoskopske gastrostome s jejunalnom sondom te pumpe. Mehanizam primjene uključuje kontinuiranu infuziju lijeka u tanko crijevo, a može se primjenjivati i do 16 sati. Parkinsonova bolest predstavlja najčešći kronični poremećaj pokreta koji u većini slučajeva pogađa osobe starije od 60 godina, a karakterizirana je psihičkim i fizičkim posljedicama koje utječu na mnoge aspekte svakodnevnog života. Nastaje zbog smanjenog lučenja dopamina u dijelu mozga nazvanog bazalni gangliji koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta i kao posljedica se pojavljuju nevoljni pokreti. Razvija se postupno pa može proći nekoliko mjeseci i godina prije detekcije simptoma. Nepoznate je etiologije, a češće pogađa muškarce nego žene. Ne postoji dijagnostički test koji može dokazati prisutnost Parkinsonove bolesti, pa se postavljanje dijagnoze temelji na povijesti bolesti, fizičkom i neurološkom pregledu te postojanju osnovnih obilježja kao što su tremor, rigidnost, bradikinezija, gubitak posturalnih refleksa i fleksijsko držanje tijela. Neizlječiva je bolest, a postoje lijekovi koji pomažu u smanjivanju simptoma te održavanju dobre kvalitete života. Liječenje je uspješno posebice u ranoj fazi bolesti, no i s daljnjim napredovanjem bolesti također postoje razne, djelotvorne mogućnosti liječenja. Njega oboljelih osoba temelji se na pružanju podrške, pomoći i savjeta, a medicinske se sestre smatraju prikladnim za usmjeravanje bolesnika i njihovih obitelji da aktivno sudjeluju u postupcima dijagnostike i terapije. Način jačanja samoefikasnosti te sposobnosti oboljele osobe predstavlja edukacija. Upravo zbog toga, uloga medicinskih sestara kao edukatora predstavlja značajnu dimenziju njihove profesije, a intervencije su osmišljene na način kako bi se osobama s dugotrajnim poremećajima pomoglo pri nošenju s utjecajem bolesti u svakodnevnim aspektima života. Parkinsonovom se bolešću najbolje upravlja pomoću pomnog praćenja, lijekova, educiranja, terapije, prehrane, vježbanja i podrške.