Razvojem prometa, tehnologije i gradova ljudi žive ubrzanim načinom života. U prošlosti su se ljudi više kretali zbog toga što prometna industrija nije bila razvijena kao danas. Svako kućanstvo u prosjeku ima dva automobila koje ljudi koriste pri odlasku na posao, fakultet ili druge obaveze koje imaju. Manjak fizičke aktivnosti u vidu kretanja doveo je do sjedilačkog načina života. Budući da osobe provedu polovinu svog dana na poslu ili izvan kuće nemaju vremena za pripremanje zdravih obroka već posežu za polugotovim proizvodima koji se prodaju u raznih trgovačkim lancima ne obazirući se na samu deklaraciju i nutritivnu vrijednost proizvoda. Zdrava prehrana trebala bi se bazirati na raznolikoj vrsti namirnica koje sadrže sve vrste makronutrijenata i mikronutrijenata kao što su ugljikohidrati, bjelančevina, masti, vitamini i minerali. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji obroci se dijela na 3 glavna obroka (doručak, ručak, večera) i 2 međuobroka (jutarnji međuobrok i popodnevni međuobrok) kako bi organizam konstantno bio opskrbljen energijom koju razgrađuje iz hrane. Ubranim načinom života kronične nezarazne bolesti su sve više u porastu. Prvenstveno bolesti poput pretilosti, bulimije, dijabetes tipa 2, kardiovaskularnim bolesti itd. Cilj ovog istraživanja je istražiti putem anonimne ankete koliko su studenti Zdravstvenog veleučilišta upoznati s pozitivnim rezultatima fizičke aktivnosti i zdrave prehrane kao i sam način života ispitanika u vidu ova dva pojma. Analizom anonimne ankete ispitanici, u ovom slučaju studenti Zdravstvenog veleučilišta pokazali su vrlo dobro znanje o potrebi za fizičkom aktivnošću, kao i o potrebi za zdravom prehranom. Daljnjom analizom utvrđeno je da se većina studenata hrani zdravo, dok kod pitanja vezanih uz njihovu fizičku aktivnost studenti nisu pokazali očekivane rezultate vezane uz njihovu fizičku aktivnost u vidu kretanja i treniranja