SAŽETAK Moždane aneurizme predstavljaju defekt krvne žile koji je zapravo patološki proširen dio segmentni arterija koji mogu biti različitog oblika ,a uzrok je slabost krvne žile na koju djelovanjem arterijskog krvnog tlaka dolazi do ispupčenja iste. Po morfologiji mogu biti različitog oblika i lokalizacije. Kada su male ne predstavljaju veću opasnost, no kada rastu i postaju veće, postoji opasnost od puknuća (rupture) i izlijevanja krvi u područje između mozga i ovojnice koja ga odvaja od lubanje, što se naziva subarahnoidalno krvarenje. Aneurizma može rupturirati i krvariti i unutar samog mozga. Iznenadna i teška glavobolja, mučnina i povraćanje, problemi s vidom, ukočenost vrata, gubitak svijesti, simptomi su i znakovi koji upućuju na rupturu , a cilj liječenja je zaustaviti daljnje krvarenje , spriječiti ili ograničiti vazospazam. Kod aneurizme koja nije rupturirana, cilj tretmana je spriječiti rupturu ili rast aneurizme .Aneurizma se može tretirati klasičnim kirurškim i endovaskularnim metodama .Proces planiranja zdravstvene njege za neurokirurškog bolesnika drugačiji je nego za bolesnika s nekim drugim problemima, iako su koraci u procesu isti. Bolesnici s aneurizmom mozgovne arterije, u većini slučajeva, vitalno su ugroženi i najčešće se primaju hitnim prijemom. Zdravstvena njega se fokusira na održavanje netaknutih funkcija i prevencije komplikacija, te nastanka novih deficita. Kad se stanje bolesnika stabilizira, zdravstvena njega ovisi o stupnju i opsegu nastalog deficita i o bolesnikovim potrebama. Zbog kontinuiranog kontakta s bolesnikom, medicinska sestra/ tehničar ima odgovornost u stvaranju osnovne procijene i uočavanja suptilnih i akutnih promjena , kao i u pružanju zdravstvene njege