SAŽETAK Psihijatrijski poremećaji su diljem svijeta u porastu i negativno utječu na kvalitetu života oboljelog pojedinca te stopu morbiditeta i mortaliteta. Hitni slučaj je situacija u kojima je pojedinac u opasnosti od neposredne smrti, stoga zahtijeva hitnu intervenciju. Promjene u ponašanju bolesnika koje njega ili druge iz okoline izlažu riziku i koje zahtijevaju hitnu terapijsku intervenciju (unutar nekoliko minuta ili sati) kako bi se spriječio neželjeni događaj definiraju hitno psihijatrijsko stanje. Najčešća hitna stanja u psihijatriji su suicidalno ponašanje, delirij, psihomotorna agitacija, intoksikacija alkoholom, intoksikacija psihoaktivnim tvarima, akutno psihotično stanje, akutno anksiozno stanje, akatizija te maligni neuroleptični sindrom. Hitna stanja u psihijatriji karakteriziraju akutni poremećaji u mišljenju, ponašanju, raspoloženju ili socijalnim odnosima. Prvi korak je osiguravanje sigurnosti bolesnika, osoba iz okoline i medicinskog osoblja. Bolesnici se zbrinjavaju u jedinici intenzivnog liječenja. Liječenje je usmjereno na stabilizaciju bolesnika, zatim na specifične simptome i naposljetku na uzrok simptoma. Postoje važna pravna razmatranja u skrbi za psihijatrijskog bolesnika, pogotovo u vezi s prisilnom hospitalizacijom. Medicinska sestra/tehničar sudjeluju u dijagnostičko – terapijskim postupcima, te igraju ulogu u procjeni i kontinuiranom praćenju bolesnikovog stanja u jedinici intenzivnog liječenja. Bitno je identificirati metode upravljanja ljutnjom potičući asertivnu komunikaciju i rješavanje sukoba. Ključna intervencija je odgovarajuća komunikacija s bolesnikom kako bi se osigurao odnos povjerenja i postiglo dobro mentalno zdravlje