Mozak je jedan od najbitnijih i najkompleksnijih organa u ljudskom tijelu. To je središnji organ živčanog sustava koji zajedno s kralježničnom moždinom tvori središnji živčani sustav. Infarkt mozga ili moždani udar predstavlja za život opasno naglo nastalo oštećenje živčanog sustava koje traje dulje od 24 sata, odnosno čiji se simptomi protežu duže od jednog sata. Do njega dolazi kada određeni dio mozga nije adekvatno opskrbljen krvlju, što može imati ozbiljne posljedice. Najčešći oblik moždanog udara je ishemijski infarkt mozga. Ovaj tip moždanog udara nastaje kada krvne žile u mozgu budu djelomično ili potpuno okludirane, što rezultira smanjenom opskrbom kisikom stanica mozga. Hemoragijski infarkt mozga nastaje kada dođe do prsnuća krvne žila u mozgu i krv se izlijeva u okolno moždano tkivo. Kao početna dijagnostička metoda za akutni moždani udar koristi se nativna kompjutorizirana tomografija (CT) jer ima mogućnost jasnog razlikovanja hemoragičnog infarkta od ishemijskog, što je od iznimne važnosti za početnu procjenu stanja pacijenta te terapijsku primjenu. Za detaljniju procjenu i identifikaciju stenoza, odnosno okluzija, ruptura ili ostalih nepravilnosti krvnih žila mozga radi se CT angiografija mozga, a lakše razlikovanje ishemijskog moždanog tkiva koje je spasivo od oštećenog mozga s infarktom preko perfuzijskih parametrijskih mapa omogućuje perfuzijski CT mozga. Ukoliko je nekim pacijentima potrebno često snimanje za dijagnozu ili praćenje liječenja, preferirana slikovna dijagnostička metoda je MR jer ne koristi ionizirajuće zračenje. Nakon što CT isključi postojanost hemoragije, najosjetljivije i najtočnije otkrivanje ishemijskih promjena u mozgu unutar nekoliko minuta od nastanka infarkta mozga omogućuje difuzijsko MR snimanje mozga. Radiološki tehnolog mora pravilno znati rukovati CT i MR uređajem te poznavati protokole skeniranja i davanja kontrastnih sredstava,kako bi radiolog u što kraćem vremenu mogao dijagnosticirati infarkt mozga.