Prekomjerna tjelesna masa postaje jedan od glavnih javnozdravstvenih problema jer utječe na kvalitetu života i predstavlja faktor rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti (dijabetes tipa 2, bolesti srca i krvožilnog sustava i sl.). Prema podacima iz izvješća ˝Europska inicijativa za praćenje debljine u djece˝- CroCOSI (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative) u Hrvatskoj 35,0% djece u dobi 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu od kojih je 14,8% pretilo. Kako bi se potaknula konzumacija zdrave hrane i poticala pravilna prehrana Ministarstvo zdravstva je izdalo Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama. U ovom istraživanju, provođene su analize školskih obroka: doručak, ručak i užina u 24 osnovne škole na području grada Zagreba. Određivan je sadržaj bjelančevina, masti, ugljikohidrata i energija, uz osvrt na preporučene unose energije i navedenih hranjivih vrijednosti za dob djeteta od 7-9 godina. Analize su provedene u Odsjeku za kvalitetu hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu. Mliječni obrok za doručak serviran u školama se smatra poželjnim, međutim tek 58% škola je imalo u sklopu doručka neki od mliječnih proizvoda (mlijeko, jogurt sir, vrhnje). Čak 25% škola za doručak servira pekarske proizvode koji se nalaze na popisu hrane koju treba rijetko konzumirati ili izbjegavati. U 32% škola, djeca su za ručak jela varivo, u 12,5% škola je servirana juha uz glavno jelo te u njih 4% desert. Za užinu su djeca u 21% škola dobila voće, u 25% škola neku vrstu kolača pripremljenog u školi, a u 12,5% pekarske proizvode koji se nalaze na popisu hrane koju treba rijetko konzumirati. Što se energetskog unosa tj. energije tiče, 21% školskih doručaka imalo je energiju ispod preporučenog unosa, 17% je bilo unutar preporučenog unosa, dok je 63% doručaka imalo energiju iznad preporučenog unosa. Čak 79% školskih ručkova imalo je energiju ispod preporučenog unosa, a samo 4% glavnih obroka (ručak) je bio unutar preporučenog unosa, te 17% energije iznad preporučenog unosa. Ukupno 25% užina imalo je energiju ispod preporučenog unosa, 21% je bio unutar preporučenog unosa, te čak 54% užina je imalo energiju iznad preporučenog unosa. Gledajući zbroj energija svih obroka, 42% je bio ispod preporučenog unosa, 25% je bio unutar preporučenog unosa, a 33% obroka je sadržavalo energetsku vrijednost iznad preporučenog unosa. Zaključno, doručak je potrebno uravnotežiti, djelomično smanjiti i balansirati prema preporučenom dnevnom unosu te slijediti preporuke iz Smjernica, dok ručkovi koja djeca dobivaju su energetski siromašniji te ih je također potrebno uravnotežiti po Smjernicama. Za užinu je potrebno servirati manje energetska jela ali dovoljna da djeca nisu gladna. Količina hrane koja se servira u pojedinim obrocima je u prosjeku prevelika, te ju je potrebno smanjiti.