Prema podacima iz provedenih istraživanja može se zaključiti da pojedinih godina može doći do povećanog broja obolijevanja ljudi od bolesti hemoragijska groznica (vrućica) s bubrežnim sindromom (HVBS, HGBS). U Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju od 2010. do 2021. godine prijavljeno je ukupno 1398 slučajeva obolijevanja od HGBS. Prema dobivenim podacima najviše oboljelih bilo je 2017. godine, kada je prijavljeno 389 slučaja oboljenja. Bolest se klasificira s oštećenjem rada bubrega, vrućicom, u težim slučajevima krvarenjima te drugim smetnjama, a u slučajevima teže kliničke slike, potrebno je bolničko liječenje. Istraživanja pokazuju da je bolest kod nas stalno prisutna različitom incidencijom ovisno o pojedinoj godini. Hemoragijska groznica može biti vezana uz posredan ili izravan dodir s malim divljim šumskim glodavcima i njihovim izlučevinama, a češće obolijevanje ljudi uobičajeno nastaje u godinama velike brojnosti tih navedenih malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na brojnost glodavaca mogu utjecati razni ekološki čimbenici među njima klimatski, prehrambeni i drugi, nekim dijelom i nepoznati pa se bolest često ne može prognozirati niti objasniti. Poznato je da obilje hrane pogoduje, a zimske dugotrajne hladnoće bitno smanjuju broj životinja, no svi razlozi za nastanak povremenih pravih eksplozija brojnosti koje se znaju dogoditi u nepravilnim višegodišnjim razmacima često ostanu nerazjašnjeni. Uzročnik Hemoragijske groznice je virus iz skupine (rod) Hanta-virusa, rasprostranjenih u nekoliko varijeteta (serotipova, vrsta). Virus se održava i prirodno kruži među malim šumskim glodavcima. Ljudi se mogu zaraziti unosom uzročnika u usta (onečišćene ruke, piće, hrana) ili/i udisajem (prašina onečišćena izlučevinama zaraženih šumskih životinja). Statistički podaci dobiveni istraživanjem pokazuju da od ukupno 663 ispitanika njih 59,6% nije upoznato sa zaraznim bolestima koje prenose glodavci, 80,4% korisnika radi mjere preventivne deratizacije, 72,3% ispitanika nema potrebe saznati informacije o zaraznim bolestima ili nadopuniti postojeće znanje, 74,7% ispitanika ne koristi mjere opreza osobne zaštite prije odlaska i tijekom boravka u prirodi (šumarstvo, poljoprivreda, lov, planinarenje, izletnici, boravak u kući za odmor). Poznato je da je bolest javnozdravstvenog značenja te se prikladnim preventivnim mjerama može znatno smanjiti broj oboljelih.