prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj promjene temperature na količinu beta-karotena i nitrata u mrkvi
Access restricted to students and staff of home institution
master's thesis
Utjecaj promjene temperature na količinu beta-karotena i nitrata u mrkvi
2023. urn:nbn:hr:139:448039
Lukačin, Margareta
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Lukačin, M. (2023). Utjecaj promjene temperature na količinu beta-karotena i nitrata u mrkvi (Master's thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:448039

Lukačin, Margareta. "Utjecaj promjene temperature na količinu beta-karotena i nitrata u mrkvi." Master's thesis, University of Applied Health Sciences, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:448039

Lukačin, Margareta. "Utjecaj promjene temperature na količinu beta-karotena i nitrata u mrkvi." Master's thesis, University of Applied Health Sciences, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:448039

Lukačin, M. (2023). 'Utjecaj promjene temperature na količinu beta-karotena i nitrata u mrkvi', Master's thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 20 November 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:448039

Lukačin M. Utjecaj promjene temperature na količinu beta-karotena i nitrata u mrkvi [Master's thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2023 [cited 2024 November 20] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:448039

M. Lukačin, "Utjecaj promjene temperature na količinu beta-karotena i nitrata u mrkvi", Master's thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2023. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:448039

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleUtjecaj promjene temperature na količinu beta-karotena i nitrata u mrkvi
AuthorMargareta Lukačin
MentorJasna Bošnir (mentor)
Committee memberJasna Bošnir (predsjednik povjerenstva)
Committee memberMartina Bevardi (član povjerenstva)
Committee memberMaja Budeč (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2023-07-07, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Public Health and Health Care
Public Health
Abstract
Mrkva je predstavnik prvih obroka koje unosimo u organizam od najranije dobi. Rad opisuje način utvrđivanja količine nitrata i β-karotena u mrkvi s naglaskom na utjecaj temperature i sezonu uzorkovanja. Analizirano je 88 uzoraka mrkve iz trgovačkih centara i OPG štandova Grada Zagreba u sezoni proljeće i jesen 2022 godine. Uspoređivana je količina nitrata i β-karotena u središnjem dijelu (srcu) te u vanjskom dijelu (plaštu) mrkve. Prikazan je utjecaj toplinske obrada na količinu istraživanih parametara u mrkvi. Za identifikaciju i kvantifikaciju nitrata primijenjen je tekućinski kromatograf visoke djelotvornosti HPLC s DAD detektorom, a za β-karoten UV Vis spektrofotometar. Najveća količina nitrata utvrđena je u kuhanoj mrkvi, a najveća količina β-karotena utvrđena je u sirovoj mrkvi. Svi ispitivani parametri bili su povećani u mrkvi uzorkovanoj u jesen. U Gradu Zagrebu 2022 godine nije bilo bitne razlike rezultatima mjerenja u ovisnosti o lokacijama uzorkovanja. Dobivene vrijednosti procijenjenog unosa stavljene su u omjer s referentnim vrijednostima utvrđenim od strane EFSA 2008 godine za nitrate, te referentnim vrijednostima utvrđenim od strane EFSA 2012 godine za β-karoten. Provedena je procjena rizika unosa β-karotena i nitrata kroz svježu i kuhanu mrkvu kod 4 dobne skupine za čiju je prosječnu težinu na području Republike Hrvatske rezultate dala “WHO'' (Svjetska zdravstvena organizacija) 2006 godine. Rezultat rada poslužit će kao osnova za procjenu izloženosti nitrata i β-karotena u voću i povrću, s posebnim osvrtom na dječje kašice. Takvi slučajevi, zahtijevaju učestaliji pristup procjeni rizika kako bi osigurali najveću razinu zaštite kod najosjetljivije grupe potrošača. Pravovremeno prepoznavanje rizika koji proizlaze iz hrane pomažu u prevenciji oboljenja i očuvanju zdravlja ljudi. Bitno je provoditi strategiju za njihovo smanjenje kroz sustavne analize i kontrole praćenja kontaminanata u voću i povrću. Međutim, čimbenici koji kompliciraju ovaj proces u svijetu su geografski položaj, klimatske razlike, ekološki čimbenici i prehrambene navike.
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:448039
Study programmeTitle: Environmental Health Engineering
Study programme type: professional
Study level: specialist graduate
Academic / professional title: diplomirani/a sanitarni inženjer (diplomirani/a sanitarni inženjer)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2023-07-11 07:22:04