Imunoprofilaksa je umjetno stvaranje imunosti. Provođenje imunoprofilakse vrši se na dva načina, a to su cijepljenje (aktivna imunizacija) i unošenje imunoglobulina (pasivna imunizacija). Aktivna imunizacija ili cijepljenje je postupak unošenja specifičnog antigena u organizam koji stimulira razvoj specifične obrane prema određenom uzročniku zarazne bolesti. Cijepljenje je dokazano najuspješnija intervencija suvremene medicine i temeljno je ljudsko pravo. Provođenjem cijepljenja u svijetu se značajno smanjio morbiditet i mortalitet u populaciji. Cijepljenje protiv bolesti COVID-19, započelo je u prosincu 2020. godine te se od tada uspješno provodi. Cjepiva se primaju u jednoj ili više doza. Procijepljenost je u Hrvatskoj na zadovoljavajućoj razini unatoč raznim pokretima protiv cijepljenja. SARS virusi, otprije su poznati u medicini i svijetu. SARS, ili na hrvatskom jeziku teški akutni respiratorni sindrom, kratica je od engleskih riječi Severe Acute Respiratory Syndrome. To su RNA virusi koji su do tada izazivali bezazlene upale gornjih dišnih puteva ili slične simptome. Krajem prosinca 2019. godine, novi koronavirus nazvan SARS-CoV-2, izazvao je epidemiju u središnjem gradu Kine, Wuhanu te se vrlo brzo proširio na cijeli svijet. Cilj i svrha ovog istraživanja bili su analizirati procijepljenost građana Republike Hrvatske. Naglasak istraživanja je u razlikama između muškog i ženskog spola, mjesta življenja, odnosno, županije te dobi cijepljenih osoba. Rezultati istraživanja su pokazali da ne postoje zamjetne razlike u broju cijepljenih muškaraca i žena kao niti u mjestu življenja, odnosno, razlike između kontinentalne Hrvatske i Jadrana. Isto tako, nije zamijećena razlika u dobnim skupinama.