Najpoželjnijom hranom za novorođenče se smatra majčino mlijeko te prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) ono ostaje kao prvi izbor hrane do navršenih 6 mjeseci djetetova života. Nakon što dijete napuni 6 mjeseci majčino mlijeko ne zadovoljava sve nutritivne potrebe djeteta te je potrebno uvođenje dohrane. Komplementarna prehrana odnosno dohrana je prehrana sa svom krutom i tekućom hranom, osim majčinog mlijeka. Uvođenje krute hrane još nije jasno definirano te se razlikuje od zemlje do zemlje ali je jasno da njeno uvođenje ima nutritivne i razvojne razloge, naravno da se uz nju nastavlja i sa unosom mlijeka. U prve dvije godine života prehrana ima najveći utjecaj na zdravlje zbog toga je potrebno djetetu pokazati i pomoći u stjecanju zdravih prehrambenih navika. Nepravodobno uvođenje dohrane kod dojenčadi za posljedicu može imati neuhranjenost koja može biti zaslužna za zaostajanje u razvoju funkcija, motorike, infekcija koje mogu dovesti i do smrtnosti. Nije bitno s kojom namirnicom prije započeti, voće ili povrće, bitno je da se dohrana ne uvodi prije navršena četiri mjeseca života i naravno da se uvodi namirnica po namirnica. Važno je znati da se djeca rađaju s većom sklonošću prema slanoj i slatkoj hrani i imaju prirodnu odbojnost prema gorkim i ljutim namirnicama. Također treba naglasiti oprez pri uvođenju alergeni namirnica kao što su jaja, riba, gluten, mlijeko, kao i kada ih uvoditi i na koji način. Cilj ovog preglednog rada bio je opisati značenje komplementarne prehrane, opisati povezanost iste s rastom i razvojem djece dojenačke dobi, te navesti ulogu medicinske sestre u radu s roditeljima u promicanju pravilne prehrane. Za metode rada korišten je pregled literature u dostupnim bazama podataka i drugi izvori relevantni za naslov teme.