Abstract | Depresija se opisuje kao poremećaj raspoloženja ili afekta karakteriziran simptomima
poremećaja kognicije, nagona i raspoloženja. Sve je češća pojavnost depresije, koja postaje sve
veći javnozdravstveni problem. Problemi u starosti s kojima se osobe susreću su gubitak drage
osobe, invaliditet, dolazi do niza promjena na organskim sustavima, doživljavaju različite
stresove. Osim toga, pandemija koronavirusa utjecala je na razvoj depresije kod starijih osoba
zbog niza mjera koje su bile donesene s ciljem prevencije širenja zaraze. Kod starijih osoba
depresivni simptomi se najčešće pripisuju drugim dijagnozama koje imaju. Provođenje liječenja
je individualno i ovisi o simptomima i stanju osobe.
Radna terapija se bavi osobama čije su sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti
ugrožene ili oštećene razvojem, bolešću, starenjem, ozljedom, određenim socijalnim, kulturnim
ili psihološkim poteškoćama. Svrha radne terapije je utjecati na samostalnost u svakodnevnim
aktivnostima, reintegrirati je u obitelj i društvo, pomoći osobi da izvršava svoje uloge koje
utječu na zadovoljstvo i korisnost osobe. Kod procjene može se koristiti različitim upitnicima,
na taj način će moći na samom kraju evaluirati napredak rehabilitacije. Ciljevi moraju biti
realni, mjerljivi i izvedivi te ih je potrebno vremenski definirati.
Radni terapeut u rehabilitaciji starijih osoba može se koristiti s nizom intervencija. Art
terapija potiče kreativnost i komunikaciju kod starijih osoba. Muzikoterapija potiče emocije,
sjećanja ovisno koja se glazba koristi, pomaže osobama da se opuste. Nadalje, može se koristiti
terapija knjigom pomoću koje se osoba može poistovjetiti s likom, vrlo slično je i u terapiji
dramom, samo što se u drami primjenjuje gluma. Terapija plesom je vrlo jedinstvena za sve
starije osobe i može se primjenjivati na svim starijim ljudima. Ovisno o željama i
predispozicijama klijenta radni terapeut će zajedno definirati željene aktivnosti i ciljeve sa
svrhom rehabilitacije. |