Neželjeni događaji unutar bolničke zdravstvene ustanove pokazatelj su bolesnikove sigurnosti, a padovi bolesnika čine oko 70 % svih neželjenih bolničkih događaja. Također pad bolesnika jedan je od indikatora kvalitete zdravstvene zaštite. Jedna trećina svih zabilježenih padova uzrokuje direktnu ozljedu bolesniku te otežava njegov oporavak a isto tako nakon pada, mogu se javiti problemi koji direktno ugrožavaju život bolesnika. Zahvaljujući razvoju sestrinstva danas se individualnim praćenjem i pristupom pacijentu utvrđuju potrebe za određenim intervencijama pri pružanju zdravstvene njege. Visok rizik za pad je sestrinska dijagnoza koju postavlja medicinska sestra prvostupnica temeljem procjene bolesnika i okolinskih čimbenika. To je stanje u kojem je povećan rizik za pad uslijed međudjelovanja osobitosti bolesnika i njegove okoline. Medicinska sestra će prikupiti podatke o pacijentu. Pomoću njih će procijeniti rizik za pad i temeljem toga postaviti sestrinsku dijagnozu te napraviti plan zdravstvene njege. Plan zdravstvene njege sastoji se od dijagnoze, ciljeva, intervencija i evaluacije. Cilj se mora odnositi na bolesnika te sadržavati realne promjene njegova stanja i ponašanja. Primjerenim intervencijama medicinske sestre/tehničari trebaju doprinijeti ostvarenju zadanih ciljeva. Sigurnost bolesnika najpouzdanija je mjera kvalitete zdravstvenog sustava, a medicinska sestra/tehničar svojim znanjem i vještinama mora raditi na prevenciji padova bolesnika u zdravstvenim ustanovama.