Abstract | Leukemija je maligna bolest koja zahvaća koštanu srž i limfne čvorove. Smatra se da je sama koštana srž središte nastanka leukemija, no ostali krvni organi, jetra, slezena i limfni čvorovi, često su zahvaćeni prije postavljanja same dijagnoze. Riječ leukemija sa grčkog se prevodi kao bijela krv, a u hrvatskom narodu leukemija je nekad bila popularna kao bolest u kojoj se krv pretvara u vodu. Leukemija je danas poznata kao najzastupljenija zloćudna bolest koja zahvaća djecu. Dijete u maternici ili novorođenče podložnije je razvoju leukemije nego odrasla osoba. Najviše su zahvaćene dobne skupine mlađe od 5 godina, a pojavljuje se i kod odraslih starijih od 70. Ova bolest najviše zahvaća bijele krvne stanice, odnosno leukocite, ali može zahvatiti i druge stanice koje sudjeluju u stvaranju krvi. Uloga leukocita je obrana organizma od mogućih infekcija i drugih patogenih organizama, zbog čega su osobe oboljele od leukemije podložne infekcijama. Leukociti u leukemiji ne sazrijevaju, nego ostaju na razini blasta, odnosno nezrelih oblika krvnih stanica. Te nezrele stanice se dalje razmnožavaju nekontrolirano i ispunjavaju koštanu srž, a time sprječavaju razvoj ostalih stanica potrebnih za preživljavanje, najviše eritrocita i trombocita. Djeca oboljela od leukemije podložnija su virusnim ili bakterijskim infekcijama od druge zdrave djece, uz to često obolijevaju i od anemije. Do pojave anemije dolazi jer se stanice leukemije nakupljaju u koštanoj srži, što sprječava koštanu srž da stvori uobičajenu količinu eritrocita koji prenose kisik. Točan uzrok leukemije nije poznat, ali postoje neki faktori rizika na koje se sumnja za pojavu bolesti. Najviše se istražuju genetski faktori, poput translokacija kromosoma. Uz to, proučava se utjecaj ionizirajućeg zračenja, kemikalija kojima je osoba izložena, alkohola, cigareta, dobi roditelja i dobi pacijenta |