Nobelova nagrada dodjeljuje se od 1901. godine, po kategorijama kemija, fizika i medicina te književnost. Nagrade se dodjeljuju u Stockholmu, dobitnici dobivaju diplomu i medalju, te dokument koji dokazuje vrijednost njihovog udjela u novčanoj nagradi. Alfred Nobel je u svojoj oporuci tražio osnivanje Nobelove nagrade i definirao načine za odabir i financiranje pet Nobelovih nagrada. Postoji niz značajnih izuma i otkrića koja su doprinijela razvoju čovječanstva. Svako novo otkriće postavilo je temelje za daljnji razvoj i unaprjeđenje. Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu je do sada podijeljena 112 puta. U radu će se opisati rad Willema Einthovena koji je zaslužan za otkriće elektrokardiografa, Francoise Sinoussi i Luc Montagnier koji su zaslužni za otkriće virusa humane imunodeficijencije, zatim Thomas Hunt Morgan koji je zaslužan za otkrića vezana uz kromosome i nasljeđe. Robert Edwards koji je zaslužan za razvoj umjetne oplodnje, Emil von Behring, zaslužan za liječenje difterije i tetanusa, dok je Hans Adolf Krebs zaslužan za otkriće Krebsovog ciklusa. Nadalje, Alexander Fleming je zaslužan za otkriće penicilina, Camillo Golgi utjecao je na razvoj središnjeg živčanog sustava. Spomenuti će se i: Godfrey Newbold Hounsfield i Allan Cormack, John Enders, Thomas Weller i Frederic Robbins, Frederick Banting i John Macleod, Karl Landsteiner, Alexis Carrel, Ivan Petrovič Pavlov, Ronald Ross, Robert Koch, Walter Hess, Francis Harry Compton Crick, James Dewey Watson, Dickinson Richards i Elisabeth Blackburn. Nobelova nagrada za kemiju do sada je dodijeljena 113 puta. U radu će se opisati rad: Ladislava Ružičke koji je otkrio testosteron, Jacobus Henricus van 't Hoff koji je otkrio zakon kinetike i osmotski tlak, Kary Mullis koji je zaslužan za otkriće lančane reakcije polimerazom. Vladimir Prelog je zaslužan za istraživanje stereokemije organskih molekula i reakcija, Sidney Altman koji je utvrdio novu ulogu ribonukleinske kiseline, Jens Skou je ukazao kako nastaje adenozin tri-fosfat, Richard Willstatter je proveo istraživanja vezana uz biljne pigmente, najviše uz klorofil te E. Charpentier i J. Doudna koji su zaslužni za otkriće CRISPR-Cas-9 tehnologije. Nobelova nagrada za fiziku je dodijeljena 115 puta. U daljnjem tekstu opisati će se rad: Werner Heisenberg koji je zaslužan za stvaranje kvantne mehanike, Niels Bohr koji je zaslužan za razumijevanje atomske strukture, Wilhelm Conrad Rontgen zaslužan za otkriće X-zraka, Philip Anderson koji je radio na magnetizmu, Albert Einstein koji je razvio specijalnu i opću teoriju relativnosti, Marie Skidowska Curie i Pierrea Curie koji su zaslužni za otkriće fenomena zračenja, Erwin Schrodinger koji je zaslužan za otkriće produktivnih oblika atomske teorije i Syukuro Manabe koji je opisao globalno zatopljenje.