Citomegalovirus (CMV) ili humani betaherpesvirus (HHV-5) je virus oblika ikozaedra koji uzrokuje teške malformacije u perinatalnom razdoblju. Jedini domaćin virusa je čovjek. CMV inficira stanice s jezgrom i to najviše leukocite, monocite te epitelne i endotelne stanice. Jednom zaražena osoba ima doživotne latentne infekcije. Virus se prenosi zaraženom slinom, spolnim putem, transfuzijom zaražene krvi, transplantacijom organa te transplacentalno. Plod se može zaraziti intrauterino, perinatalno ili postnatalno. Težina kliničke slike ovisi o imunološkom stanju organizma. CMV se može detektirati izravnim i neizravnim metodama, a detekcija je otežana zbog kratkotrajnog zadržavanja virusa u ekstracelularnom prostoru. Cilj ovog rada bio je istražiti trendove kretanja seroprevalencije na CMV kod žena generativne dobi. Istraživanje se provelo u tri petogodišnja vremenska razdoblja (2005.-2009., 2011.-2015., 2016.-2020. godine). Istraživanje je obuhvatilo ukupno 1578 žena u dobi od 16 do 45 godina iz različitih mjesta prebivališta (seosko, prigradsko, gradsko) i s različitom ginekološkom anamnezom (ne-trudnica, uredna trudnoća, patološka trudnoća). Testiranje je provedeno uz pomoć komercijalnih dijagnostičkih ELISA testova. Dobiveni rezultati ukazuju na pad IgG seroprevalencije u razdoblju od 2016.-2020. (69,6%%) u odnosu na prethodna razdoblja (75,3% odnosno 77,5%). Akutne su infekcije (IgM protutijela) bile najučestalije u posljednjem testiranom razdoblju. Značajna razlika u IgG seroprevalenciji s obzirom na dob dokazana je samo u razdoblju od 2016.-2020. godine te je iznosila od 35,3% u dobnoj skupini 16-20 godina do 88,1% u dobnoj skupini 41-45 godina. Ovisno o mjestu prebivališta, IgG seroprevalencija je bila značajno viša u ispitanica iz prigradskih/seoskih sredina (85,0%) u odnosu na ispitanica iz gradskih sredina (73,1%) samo u razdoblju od 2005.-2009. godine. Analizirajući ginekološku anamnezu, seroprevalencija je bila značajno viša u žena s ranijim patološkim trudnoćama u odnosu na žene s urednom trudnoćom i ne-trudnice u razdobljima od 2011.-2015. te 2016.-2020. godine. Završetkom istraživanja uočeno je da 25% žena generativne dobi u Hrvatskoj ne posjeduje CMV protutijela zbog čega je važna edukacija o spolnom odgovornom ponašanju kako bi se spriječilo širenje CMV, posebice tijekom trudnoće.