Arbovirusi su virusi koje prenose člankonošci poput krpelja, komaraca i nevida. Klinička slika arbovirusnih infekcija većinom prolazi asimptomatski ili uz pojavu nespecifične febrilne bolesti, ali je moguća pojava težih infekcija kao što su meninigitis i encefalitis. Na području Hrvatske, najčešće dokazani virusi su virus krpeljnog meningoencefalitisa (KMEV), West Nile virus (WNV), Usutu virus (USUV), Toscana virus (TOSV), virusi papataci groznice, virus dengue (DENV) i Tahyna virus (TAHV). KMEV je prisutan endemski u svim europskim državama gdje ga prenosi vektor krpelj Ixodes ricinus. Infekcije se pojavljuju od travnja do listopada kad je najveća aktivnost krpelja kojima pogoduje vlažnost šume i visoke temperature koje su prisutne u tom periodu. Hrvatska ima nekoliko endemskih žarišta KMEV u koja se ubrajaju područja sjeverozapadne i istočne Hrvatske te Gorskog kotara. WNV je jedan od najrasprostranjenijih arbovirusa. Glavni vektori virusa su komarci roda Culex, a rezervoari su različite vrste domaćih i divljih ptica koje su doprinijele širenju ove bolesti zbog svojih migracija. Ljudi su slučajni krajnji domaćini. U Hrvatskoj su zabilježene WNV infekcije na području kontinentalnih županija. USUV ima prirodni ciklus sličan ciklusu WNV-u. Vektori su komarci roda Culex, a rezervoari različite vrste divljih ptica. U Hrvatskoj je do sada opisano šest bolesnika s neuroinvazivnom infekcijom s područja četiri kontinentalne županije. TOSV je prisutan u mediteranskim državama. Prenose ga papatači ili nevidi, Phlebotomus spp. U Hrvatskoj je dokazan visok seropozitivitet u priobalju i na otocima. Kliničke se infekcije (meningitis) opisuju rijetko. Viruse papataci groznice šire vektori flebotomi u zemljama Sredozemlja, na Bliskom i Srednjem Istoku te u srednjoj Aziji i Pakistanu. U Hrvatskoj su seropozitivne osobe na sicilijanski i napuljski virus papataci groznice većinom dokazane na području priobalja. DENV je endemski prisutan u tropskim i sutropskim područjima, a unesen je u Europu preko turista. Vektori su komarci Aedes aegpypti i Aedes albopictus, dok su rezervoari u endemskom ciklusu majmuni, a u urbanom ciklusu ljudi. Hrvatska je imala opisane authtone slučajeve dengue 2010. godine na poluotoku Pelješcu. TAHV prenosi komarac Aedes vexans, a rezevoar su mu ježevi i zečevi. Rasprostranjen je u kontinentalnoj Europi, ali i u Aziji i Africi. U Hrvatskoj je serološki dokazan na sjeveroistoku države i u stanovnika Hrvatskog primorja, dok je većina oboljelih pripadala području poplavnih nizina uz rijeke kontinentalne Hrvatske.