Koronavirus je bolest koja se pojavila 2019. godine i uzrokovala svjetsku pandemiju. Uzročnik je SARS-CoV-2 koji se prenosi kapljičnim i dišnim putem, a utvrđuje se PCR metodom. Simptomi bolesti su kod nekih osoba umjereni, no kod nekih može doći do komplikacija i smrti. Prvo cjepivo postalo je dostupno u prosincu 2020. godine kada je i započeo program masovnog cijepljenja u borbi protiv COVID-19 bolesti kao jedna od najvažnijih preventivnih mjera. Znanstvenici su zajedno u suradnji sa doktorima započeli sa istraživanjima, a svako od tih cjepiva moralo je proći kroz razna klinička ispitivanja kako bi moglo doći na tržište i početi sa primjenom. Cjepiva se razlikuju po sastavu a mogu biti: vektorska, mRNA, proteinska i inaktivirana. Cjepiva su proizvedena u cijelom svijetu te je Europska agencija za lijekove odlučila koje cjepivo će početi primjenjivati u populaciji. U Europskoj Uniji odobrena cjepiva za primjenu su Comirnaty (BioNTech/Pfizer), Spikevax (Modrna), Vaxzevria (AstraZeneca), Javcoden (Janssen) te Nuovaxovid (Novavax) i Valneva. Isprva zbog limitiranog broja doza cijepljenje se provodilo po strogo utvrđenom redoslijedu i prioritetu, a kasnije dolaskom dodatnih količina cjepiva započelo se s provedbom masovnog cijepljenja koje se odvijalo na punktovima dostupnim velikom broju ljudi. Procijepljenost populacije varira u svakoj državi, a ovisi o dobnoj skupini, dostupnosti cjepiva te planu i programu koji je provodila svaka država kako bi potaknula stanovništvo na cijepljenje.