Prema podacima Registra za rak Zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske rak dojke najčešći je u žena. Mnoge epidemiološke studije ukazuju na nekoliko čimbenika rizika od raka dojke. Najznačajniji čimbenici koji povećavaju rizik su: prva menstruacija prije 12. godine, dob, menopauza nakon 50. godine, rak dojke i/ili jajnika kod bliske srodnice, nerađanje ili rađanje nakon 30. godine, prethodna bolest dojke. Povećan rizik povezan je i s određenim nezdravim životnim navikama: pušenje, pretilost, povećana konzumacija alkohola, nezdrava hrana. Važna je edukacija žena o samopregledu dojke, redovitim ultrazvučnim pregledima i mamografiji. Redovitim pregledom rak se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljavanje puno veće. Pristup liječenju individualan je. Ovisi o položaju, veličini, broju tumora i patologiji (gradus, podtip i prisutnost bioloških biljega) tumora, životnoj dobi i općem zdravlju. Liječenje, operacija, kemoterapija, terapija zračenjem i hormonska terapija često imaju psihološke i fizičke posljedice koje ometaju normalne dnevne aktivnosti i narušavaju kvalitetu života. Tjelesna aktivnost igra vrlo važnu ulogu u procesu oporavka i jedan je od rijetkih čimbenika na koje možemo utjecati. Postoperativni bolesnici trebaju provoditi tjelesne vježbe prema fizikalnoj i fizioterapijskoj procjeni. Učinak tjelesne aktivnosti na rak dojke podupire činjenica da nakon agresivnog liječenja raka dojke žene s manjom razinom tjelesne aktivnosti imaju povećan rizik od smrti u usporedbi sa ženama s visokom razinom tjelesne aktivnosti. Niz epidemioloških istraživanja procijenile su povezanost tjelesne aktivnosti i obolijevanja od raka dojke, te utvrdila umjereno manjih rizik od obolijevanja kod tjelesno aktivnih žena u usporedbi sa ženama koje imaju sjedilački način života. Utvrđeno je da sve fizičke aktivnosti imaju određeni učinak na smanjenje rizika obolijevanja od raka dojke. Trajanje aktivnosti također ima utjecaj na rizik od raka dojke.