Različiti oblici gladovanja postaju moderna metoda mršavljenja. Ljudi su oduvijek gladovali, tako da to nije nešto novo i moderno, samo što se u novije vrijeme istražuje učinkovitost i dobrobit gladovanja na zdravlje. U ovom radu je ukratko opisana povijest gladovanja tj. njegova pojava u svjetskim religijama. Predstavljena je pojednostavljena verzija fizioloških promjena ljudskog metabolizma u stanju gladovanja. Gladovanje se prema trajanju klasificiralo na vremenski ograničeno hranjenje, intermitentno tj. naizmjenično gladovanje i produljeno gladovanje. Vremenski ograničenim gladovanjem sinkronizira se period uzimanja hrane s cirkadijalnim ritmom. Naizmjeničnim gladovanjem se periodično izmjenjuju dani gladovanja i hranjenja, a raspored izmjene može biti prilagođen prema pojedincu. Produljeno gladovanje traje kroz period od više dana ali je rizično za zdravlje tijekom duljeg perioda ako se provodi bez nadzora, a u iznimnim slučajevima može biti i po život opasno. Niz poželjnih rezultata može se postići kroz gladovanje: gubitak na tjelesnoj masi, smanjenje indeksa tjelesne mase, normalizacija arterijskog krvnog tlaka, glukoze u krvi natašte, glikoliziranog hemoglobina i smanjenje parametara koji indiciraju kardiometaboličke bolesti. Zbog navedenih prednosti, ono može biti primjenjivo u liječenju šećerne bolesti. Refeeding sindrom je jedan od značajnijih komplikacija gladovanja. Opisuje se kao poremećaj elektrolita i tjelesnih tekućina koji nastaje kao posljedica metaboličke reakcije uzrokovane reaktivacijom inzulina nakon ponovnog uvođenja normalne prehrane, specifično zbog uvođenja glukoze. Neka istraživanja sugeriraju da gladovanje može imati utjecaj na emotivno i psihičko stanje osoba koje ga provode, primjerice osobe sa šećernom bolesti. Oni imaju nisku toleranciju na glukozu, te reagiraju intenzivnije kada se organizam prebaci s metabolizma glukoze na ketonska tijela. Istraživanja također sugeriraju mogući utjecaj na raspoloženje i na žudnju za hranom zdravih osoba koje ga provode te osoba oboljelih od bulimije nervoze. Trenutna istraživanja upućuju da je gladovanje relativno sigurna prehrambena intervencija, pogotovo kada se provodi pod medicinskim nadzorom. Trenutan broj kliničkih istraživanja o gladovanju kao metodi liječenja prekomjerne tjelesne mase tj. pretilosti je trenutno neadekvatan i zahtijeva daljnje analize.