Shizofrenija nastaje kao posljedica biokemijskih promjena u mozgu koje dovode do promjene ponašanja i cjelokupnog funkcioniranja osobe. Naziv potječe od grčke riječi shizo – cijepati i fren – duša, a 1911. godine prvi put je spominje Eugena Bleuler. Bolest jednako obuhvaća oba spola te se obično javlja u adolescenciji. Kod žena se najčešće manifestira između 25. i 34. godine, a kod muškaraca između 15. i 24. godine. Od prvog izbijanja slučajeva sa zarazom koronavirusom, pandemija COVID-19 imala je i još uvijek ima ogroman utjecaj na zdravlje diljem svijeta. Iako SARS-CoV-2 virus prvenstveno uzrokuje respiratornu disfunkciju, može utjecati i na živčani sustav s važnim posljedicama na mentalno zdravlje. Utjecaj COVID-19 bio je posebno problematičan za osobe oboljele od shizofrenije. Uočena je veća doza stresa, anksioznosti, depresije i paranoje u usporedbi s općom populacijom. Nadalje, kod oboljelih od shizofrenije uočena je veća stopa smrtnosti kao posljedice zaraze koronavirusom. Kako shizofreniju karakteriziraju poremećaji u razumijevanju i sposobnosti donošenja odluka, osobama oboljelim od shizofrenije može biti teže usvojiti i pridržavati se zaštitnih mjera preporučenih za sprječavanje infekcije (npr. pranje ruku, socijalno distanciranje ili izolacija). Osnovna načela sestrinske skrbi za oboljelog od shizofrenije su individualno poimanje svakog bolesnika kroz holistički pristup. Bitno da je naglasiti da se medicinska sestra brine o potrebama bolesnika, a ne o njegovoj bolesti. Pandemija COVID-19 stvorila je izazove za zdravstvene djelatnike i programe koji pružaju usluge oboljelima od shizofrenije. Kontinuitet skrbi je ključan za ove bolesnike kako bi se spriječila dekompenzacija i njezine posljedice, uključujući posjete hitnoj službi i prijeme u bolnicu koji rezultiraju daljnjim opterećenjem zdravstvenog sustava, mentalnim i fizičkim propadanjem. Ciljevi sestrinske prakse za vrijeme pandemije COVID-19 infekcije kod osobe oboljele od shizofrenije su prevencija infekcije, održavanje kvalitete života i provođenje optimalne zdravstvene njege. Za vrijeme pandemije najčešće korištene strategije u bolničkim uvjetima su pooštravanje kriterija prijema, skraćivanje duljine boravka u bolnici i ograničavanje pristupa bolničkim područjima za novoprimljene bolesnike.