Bolesti štitnjače u dojenačkoj dobi, djetinjstvu i adolescenciji predstavljaju uobičajene endokrine poremećaje koji se obično mogu liječiti. Hormoni štitnjače neophodni su za normalan razvoj i rast mnogih ciljnih tkiva, uključujući mozak i kosti. Djelovanje hormona štitnjače na bitne gene za neurorazvoj ograničeno je na određeni vremenski okvir, pa čak i kratko razdoblje nedostatka hormona štitnjače može uzrokovati nepovratno oštećenje mozga. Tijekom prvog tromjesečja trudnoće razvoj mozga fetusa u potpunosti ovisi o funkciji štitnjače majke. Kongenitalna hipotireoza jedan je od uzroka mentalne retardacije koje se može spriječiti, ali je potrebna rana dijagnoza kako bi se spriječilo nepovratno oštećenje središnjeg živčanog sustava. Hipertireoza kod novorođenčadi obično je prolazna posljedica transplacentalnog prolaza antitijela koja stimuliraju tiroidni stimulirajući hormon i njegov receptor. Hipotireoza se može otkriti kod dojenčadi rođenih od hipertireoidnih majki, zbog transplacentalnog prolaza antitijela tiroidni stimulirajući hormonskih receptora ili hipotalamo-hipofizne supresije. U djetinjstvu i adolescenciji autoimuna bolest štitnjače kao kronični limfocitni tireoiditis i Gravesova bolest predstavljaju glavni uzrok hipotireoze. Zdravstvena njega djeteta s hipotireozom počiva na procijeni medicinske sestre kako bi mogla izraditi plan zdravstvene njege koncipiran na individualnom pristupu. Kako su djeca najranjivija skupina bolesnika, tako i sam pristup medicinske sestre treba biti prilagođen njihovom uzrastu. Procjena djeteta s hipotireozom uključuje uzimanje sestrinske anamneze kako bi se detaljno obradile informacije da li u obitelji postoji pozitivan hereditet, pojavnost mentalne retardacije koja nema genski uzrok kao i etiologiju djetetovih poteškoća i simptoma.