Virus Zapadnog Nila (VZN) je opisan prvi put u Africi, odakle se proširio u druga područja svijeta. Prirodni rezervoari VZN-a su ptice, ali uloga komaraca ključna je u epizootiologiji i epidemiologiji VZN. U prirodi jedini način prirodnog prijenosa uzročnika na ljude i druge sisavce je preko komaraca (glavni vektor pripada rodu Culex) inficiranih tijekom hranjenja krvlju inficiranih ptica. Komarac Culex pipiens obuhvaća kompleks vrsta unutar kojeg je nekoliko biotipa. Vrsta Cx. pipiens je poznata pod nazivom domaći ili kućni komarac kućni komarac, a ujedno je i predstavnik urbanih komaraca na našem području. Također, najrasprostranjenija je vrsta komaraca na svijetu. Ova vrsta pokazuje visoku ekološku plastičnost, što daje složenu sliku u pogledu trofičkog ponašanja i vektorskih kapaciteta. Infekcija VZN u približno 80% zaraženih osoba prolazi asimptomatski, u 20% se javlja nespecifična febrilna bolest (VZN groznica), a u manje od 1% razvija se neuroinvazivni oblik bolesti. U Hrvatskoj se infekcija VZN kod ljudi bilježi od 2012. godine, a najveća epidemija ove bolesti je zabilježena 2018. godine kada je u razdoblju od pojave prvooboljelih početkom srpnja pa zaključno do 25. rujna bolest potvrđena kod 50 osoba. Na temelju praćenja pojavnosti infekcije VZN u Hrvatskoj i okolnim državama Europe, može se zaključiti da je infekcija VZN postala endemska na navedenom području. Smanjenje broja komaraca, a time i ugroženost ljudi i životinja provodi se radi smanjenja molestiranja komaraca te smanjenja rizika od pojave bolesti. U suzbijanju komaraca važno je odrediti o kojem se rodu i vrsti komaraca radi, vrste se značajno razlikuju u biološkim karakteristikama, mjestima razvoja i dobu dnevne aktivnosti. Kako bi se spriječio razvoj komaraca trebamo se držati jasnih mjera koje preporučuju uklanjanje svih nepotrebnih predmeta koji mogu postati legla komaraca. Također, ako nam dosađuju komarci važno je primijeniti i osobne mjere zaštite.