Rad se bavi pitanjem utjecaja društvenih mreža na percepciju o vlastitom tijelu adolescenata. Slika vlastitog tijela postaje osobito važna adolescentima u ovom razdoblju, s toga velik dio njih stvara negativnu percepciju svoga tijela putem korištenja društvenih mreža. Najpopularnije društvene mreže danas su: Facebook, Instagram, Snapchat i TikTok. Zajednička stavka navedenim društvenim mrežama je brzo i lako dijeljenje fotografija i videozapisa. Na društvenim mrežama se javljaju „idealni tipovi tijela“ koji uvelike mogu utjecati na percepciju tijela ljudi, a osobito adolescenata kojima je u ovom razdoblju nesklad između percipiranog i idealnog tjelesnog izgleda sve izraženiji. Adolescenti su osobe koje su vrlo osjetljive na vlastiti tjelesni izgled stoga se ugledaju na „ideale“ koji su im nametnuti na društvenim mrežama. Iskrivljena percepcija tijela može dovesti do poteškoća u mentalnom zdravlju, kao što su depresija i anksioznost, a najčešće dolazi do pojave anoreksije i bulimije, osobito kod adolescentica. Uz sve navedeno, također se javlja seksualizacija i samoobjektivizacija koja može dovesti do velikog nezadovoljstva vlastitim tijelom. Pozitivni utjecaji društvenih mreža na percepciju tijela su samopoštovanje i osjećaj pripadnosti. Vrlo je važan utjecaj roditelja, društva i okoline te usmjeravanje mladih na pravilno korištenje društvenih mreža. Provedena su mnoga istraživanja na ovu temu koja će biti prikazana u radu. Uloga radnog terapeuta u zaštiti mentalnog zdravlja je edukacija interdisciplinarnog tima o tehnikama prevencije, edukacija roditelja o važnim bihevioralnim i psihosocijalnim pristupima za poboljšanje svakodnevnog funkcioniranja njihove djece, kao i tehnike relaksacije, vježbe disanja, vježbe opuštanja i treninzi mindfulnessa. Iako postoji ograničena objavljena literatura o ulozi radnog terapeuta u mentalnom zdravlju adolescenata, u radu je prikazano nekoliko istraživanja o tome kako mladi ljudi sudjeluju u programima radne terapije.