U prospektivnom, monocentričnom, randomiziranom istraživanju sudjelovalo je 40 ispitanika. Predmet istraživanja su bolesnici koji su preboljeli Covid-19, te odradili plućnu rehabilitaciju na Klinici za plućne bolesti KBC Zagreb. Provedena je konvencionalna respiratorna fizioterapija koja je obuhvaćala; vježbe dijafragmalnog disanja s loptom, utezima, trakom, hod po stepenicama (3 minute izvođenje aktivnosti, 3 minute pauza= mjerenje Spo2), nordijski hod sa štapovima, bicikli ergometar, traku za hodanje (15 minuta). Kod svih vježbi se postepeno povećava broj ponavljanja. Vježbe se prva tri dana provode 3 puta po 6 ponavljanja, zatim druga dva dana 3 puta po 8 ponavljanja, te iduća tri dana 3 puta po 10 ponavljanja. Ostale dane se izvode 3 puta po 15 ponavljanja, to se odnosi na klasične vježbe sa trakom, loptom, utezima, dok bicikli ergometar i traku za hodanje izvode svaki drugi dan, a nordijski hod i hod stepenicama izvode svaki dan. Konvencionalna respiratorna fizioterapija također koristi upotrebu respiratornih pomagala: PEP terapija, Respifit, The Breather. Program plućne rehabilitacije se provodio pet puta tjedno po tri sata kroz tri tjedna, nakon čega su ispitanicima promatrani parametri bilježeni prije i nakon plućne rehabilitacije. Promatrane varijable su: Spo2 (zasićenost krvi kisikom), RR (krvni tlak), funkcionalna sposobnost kroz šestominutni test hoda (SMWT), te subjektivni osjećaj zaduhe i umora, mjerene na početku programa i nakon tri tjedna. Proveden je upitnik o kvaliteti život (SF-36) prije i nakon plućne rehabilitacije. Cilj istraživanja je ispitati utjecaj provođenja trotjednog programa plućne rehabilitacije na funkcionalnu sposobnost i subjektivni osjećaj zaduhe i umora kod bolesnika nakon preboljene COVID-19 bolesti, te njihovu subjektivnu procjenu kvalitete života (SF-36). U statističkoj obradi podataka korišten je Shapiro-Wilkov test, te je provjerena pouzdanost SF-36 upitnika pomoću Cronbachove alfe. Rezultati su pokazali da postoji statistički značajna razlika u oporavku promatranih vrijednosti. Kvaliteta života je bila poboljšana nakon provedene plućne rehabilitacije, te hodna pruga mjerena kroz 6 minutni test hoda također se povećala. Respiratorna fizioterapija ovim istraživanjem doprinijela je bržem oporavku aerobnog kapaciteta, te fizičkom i psihičkom funkcioniranju.