Gripa (influenza) je infektivna virusna bolest koja zahvaća gornje i donje dišne puteve, a uzrokuje je širok spektar virusa gripe. Ovi se virusi prenose respiratornim kapljicama koje se izbacuju iz usta i dišnog sustava tijekom kašljanja, razgovora i kihanja. Virusi gripe mogu se prenijeti dodirivanjem neživih predmeta zaprljanih virusom i dodirom nosa ili oka. Infekcija gripom i povezane komplikacije uzrok su značajnog broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva na godišnjoj razini. Svake godine širenje gripe ovisi o više čimbenika, uključujući pojavu antigenskih pomaka, prenosivost virusa i osjetljivost stanovništva. Djeca su važni prijenosnici bolesti zbog veće stope napada i duljeg izlučivanja virusa u usporedbi s odraslima. Vrhunac incidencije infekcije javlja se ranije u pedijatrijskoj populaciji. Tipični simptomi gripe počinju 2-3 dana nakon izlaganja virusu. Gripa uzrokuje akutnu febrilnu respiratornu bolest s kašljem, glavoboljom i mijalgijom tijekom 3-4 dana, sa simptomima koji mogu potrajati i do 2 tjedna. Infekcija gripom je uglavnom benigna bolest koja je samoograničena u većine djece i odraslih, bez obzira na to provodi li se liječenje. Međutim, infekcija gripom može uzrokovati tešku bolest i smrt i kod visokorizičnih bolesnika i kod zdravih osoba. Bakterijske infekcije respiratornog trakta, posebice upala pluća i upala srednjeg uha, najčešća su komplikacija gripe. Cijepljenje protiv gripe i dalje je najbolja preventivna metoda protiv infekcije gripe i s njom povezanih komplikacija. Dostupne su dvije vrste cjepiva protiv gripe: inaktivirana i živa atenuirana cjepiva. Medicinska sestra ima značajnu ulogu u zbrinjavanju djece s komplikacijama gripe budući sudjeluje u svim dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a uz provođenje sestrinskih intervencija izravno utječe na tijek bolesti i krajnji ishod liječenja.