Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrtnosti u svijetu, a ozbiljan ugrožavajući oblik je akutni infarkt miokarda. Akutni infarkt miokarda je po život opasno stanje, a očituje se privremenim ili dugotrajnim prekidom protoka arterijske krvi kroz miokard. Vodeći uzrok nastanka infarkta je ateroskleroza, to jest nakupljanje plaka na stijenkama krvnih žila koje su sužene, a odvajanje plaka od stijenke predstavlja fluktuirajući ugrušak opasan po arterijski protok. Akutni infarkt miokarda zahtjeva brzu reakciju medicinskog tima i prepoznavanje točne dijagnoze. Očituje se bolovima u prsištu koji se šire u vrat te u lijevu ruku. Bol ne ovisi o položaju tijela, no pacijenta je potrebno namjestiti na ravnu podlogu kako bi se olakšao rad zdravstvenih djelatnika. Uz bol, simptomi mogu biti i mučnina, povraćanje, osjećaj slabosti i manjka kisika. Transport pacijenta do ustanove organizirane za prihvat akutnih koronarnih stanja je ključan. Medicinska sestra/tehničar u koronarnoj jedinici, osim osnovne zdravstvene njege i primjene terapije, neprestano opservira pacijenta te stanje i promjene vitalnih funkcija. Neposredno nakon akutnog stanja, potreban je intenzivan nadzor nad stanjem pacijenta. Daljnje liječenje i poboljšanje općeg stanja dovodi do potrebe za rehabilitacijom i zdravstvenim odgojem.